Zadarska riva mami sve više turista

Dosadašnji službeni podaci pokazuju povećan broj turista u Hrvatskoj ove turističke sezone.

I Zadar bilježi porast. Taj dalmatinski grad je napravio dodatni iskorak modernom arhitekturom, koja, uz brojne stare znamenitosti, privlači nove goste.

Zadarska riva je mamac za kupače, prolaznike, ribare i avanturiste u smiraj dana. Sa nje se pruža, tvrdio je holivudski velikan, Alfred Hitchcock, najljepši zalazak sunca na svijetu.

Kako se bliži noć, riva je sve punija znatiželjnicima, a razlog je sklad prirode, zvuka, morskih orgulja i svjetlosti, odnosno pozdrava suncu.

Riva je dobila moderan izgled, bez komercijalizacije, dok su turisti sa raznih svjetskih meridijana, oduševljeni.

Autor instalacije „Morske orgulje“ Nikola Bašić upoznao je novinara Al Jazeere Borisa Gagića na kojem principu one rade.

Morske orgulje daju pet biranih tonova kombinacijom valova, zraka i zviždaljki ugrađenih ispod rive. Pozdrav suncu solarno prikuplja energiju koja se pušta noću i pruža osjećaj svjetlosne igre, ali i osvjetljava rivu.

„Kao rezultat smo dobili nova mjesta urbane socijalizacije i nove duhovnosti“, govori Bašić.

Dobijena su i brojna priznanja, među kojima je najznačajnija evropska nagrada za iskoristivost javnog prostora koju je, ovaj nekadašnji sarajevski student dobio, za morske orgulje.

Poziv iz Kine

Time su mu otvorena brojna vrata u svijetu arhitekture, čak i na Dalekom istoku.

„Dobio sam poziv kineske Akademije umjetnosti da napravim instalaciju na temu suživota čovjeka i prirode, tačnije čovjeka i vode“, navodi on.

Prije toga je Britance zanimao Bašićev projekt stvaranja pješačkog carstva u gradskoj jezgri. Kao davno ranije, stari Zadar bi bio utvrda, svojevrsni kameni brod na moru.

„Rekonstrukcijom i obnovom starih kanala koji su nekada postojali uz zadarske zidine, dio uže gradske jezgre bio bi potpuno odvojen od kopna, morem“, pojašnjava Gagić.

Do centra bi se dolazilo preko tri mosta, vožnja automobilima bi se svela na minimum, a dodatni posao dobili bi zadarski barkajoli koji bi prevozili ljude.

Čine to i sada između dvije najbliže udaljenosti između kopna i starog centra Zadra, a jedan od njih je Ratko Grdović koji kroz trajektnu luku vesla 43 godine.

„Svako ide autom, niko na noge. Prije je bilo puno više posla, no grad je sada mrtav, centri su van grada, pa tu čovik nema više što tražiti“, kaže Grdović.

Ipak, turisti misle kako ipak ima. Broj noćenja, ali i dobit, vjeruju turistički radnici, raste – u dobroj mjeri zbog modernih arhitektonskih rješenja.

„Možemo na moderan način pokazati svijetu da Zadar ide dalje. On ima i tako ljepuškasto ime: Za-Dar, od Boga dar“, rekao je Zvonko Šuše iz Turističke zajednice Zadra.

Međutim, u gradu ne zaboravljaju veliku kulturnu ostavštinu. Očekuju da se sakralni kompleks, sa rimskim forumom, uvrsti na kandidatsku listu UNESCO-a za popis svjetske baštine, što je još jedan poziv za turiste da posjete grad.

Izvor: Al Jazeera