Popis stanovništva uz entitetsku liniju

Godinama su se vodeći političari u Bosni i Hercegovini dogovarali o donošenju zakona o popisu stanovništva. Uoči jesenske pripremne faze popisa javio se prvi problem – nedefinirana linija razgraničenja među entitetima.

Iz državne Agencije za statistiku, za sada, ne dovode u pitanje provođenje popisa u aprilu 2013.

Sarajevsko naselje Dobrinja I, većim dijelom je u Federaciji Bosne i Hercegovine, manjim u Republici Srpskoj. Entitetska linija razgraničenja, koja ide i između zgrada, ne pravi mještanima probleme.

Kako kaže naš novinar Boris Gagić, vjeruju da to ne bi trebalo zbuniti ni popisivače.

„Oni koji budu vršili popis, smatram da moraju biti edukovani i da se posvete tome ako žele na pravi način da obave taj posao koji konačno treba obaviti u ovoj državi, da se zapitaju i odu u općine, popišu sve ulice koje pripadaju kome“, mišljenja je Sarajka Jasmina Lončarević.

„Nije samo da ne znaju to, ne zna se puno što značajnije, ne samo entitetska linija. Ako je ona sveta linija, ne znam čemu služi, da zavadi ljude“, rekao je stanovnik Sarajeva Savo Pandžić.

Linija razgraničenja

“Zavaditi bi mogla popisivače. U državnoj agenciji za statistiku kažu da nedefinirana linija razgraničenja može izazvati probleme, jer nakon obrade podataka sporno je kojem entitetu dodijeliti stanovništvo”, kazao je Gagić.

Do probne faze popisa na jesen, u agenciji najavljuju sastanak s entitetskim geodetskim upravama.

„Problema imamo, problema će biti tijekom priprema, popis po svaku cijenu će se uraditi u četvrtom mjesecu naredne godine. On je značajan za statistiku, građane, institucije zbog formiranja pravilnih politika i mi ne smijemo ni u jednom momentu dovesti u pitanje njegovo održavanje“, kazao je Zdenko Milinović iz Agencije za statistiku BiH.

U Bosni i Hercegovini popisa stanovništva nije bilo od 1991.  Vodeći političari dugo se nisu mogli dogovoriti o metodologiji popisa, što su na kraju uradili uz međunarodni pritisak i neodrživost nepostojanja elementarnih društvenih pokazatelja, poput iznosa bruto društvenog proizvoda po glavi stanovnika.

Kako je rekao naš novinar, za planiranje investicija i ekonomski razvoj države, potrebno je prikupiti statističke podatke o strukturi stanovništva u BiH.

Sporna pitanja

Bez obzira žive li blizu entitetske linije razgraničenja ili ne, stanovnici bi trebalo da se izjasne o etničkoj i nacionalnoj pripadnosti, te vjerskim uvjerenjima kroz neobavezna pitanja u kojima je unaprijed ponuđeno, na primjer, da je stanovnik religiozan.

To je sporno za dio nevladinog sektora, jer je pitanje ‘kojim jezikom govorite’ obavezno za građane.

„Zato što je strah NVO-a da će pitanje o jeziku biti korišteno za klasificiranje etničke pripadnost jer nije obavezno, a pitanje o jeziku jeste“, objasnila je Lajla Zaimović Kurtović iz organizacije ACIPS.

Ipak, o ovome će se još voditi debata, kao i o iznosu od 21 milion eura, koliko će popis koštati.

“Za sada se ne dovodi u pitanje njegovo provođenje, u državi koja jedina u Evropi nije provela popis stanovništva zadnjih dvadesetak godina”, kazao je Gagić.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Kakav značaj za svaku državu ima popis stanovništva? Koliko je popis kompliciran posao, a koliko političko pitanje? Kakva je veza statističkih podataka i strateških planova? Koliko će i kako popis utjecati na privredu i život građana? U večerašnjem izdanju Konteksta govorimo o popisu stanovništva, pripremama i organizaciji tog posla, o metodologiji, značaju i obradi prikupljenih […]

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO