Mašović: Drina, najveća grobnica na Balkanu

Mašović: Veći dio tajni Drine zauvijek će ostati skriven na njenom dnu (Anadolija)
Mašović: Veći dio tajni Drine zauvijek će ostati skriven na njenom dnu (Anadolija)

U ljeto 2010. godine ekshumirani su posmrtni ostaci žrtava agresije na Bosnu i Hercegovinu iz jezera Perućac u blizini Višegrada.

Vještačka akumulacija Hidroelektrane u Bajinoj Bašti u susjednoj Srbiji koristi rijeku Drinu za proizvodnju električne energije, dok se jezero Perućac jednim dijelom proteže na teritoriju Bosne i Hercegovine, javlja agencija Anadolija.

Brojni ratovi i konflikti, vođeni u ovom području, u prošlosti su odnijeli hiljade života.

Tijela žrtava bacana su u Drinu i završila na dnu jezera.

“Sigurno da jezero Perućac, osim ovih 200 posmrtnih ostataka, koje smo mi otkrili prije skoro dvije godine, krije posmrtne ostatke najmanje još toliko žrtava koji leže na dnu jezera i rijeke Drine”, govori u intervjuu za agenciju Anadolija Amor Mašović, predsjednik Komisije za traženje nestalih Federacije BiH.

Čišćenje akumulacije Bajina Bašta bila je prilika da brojni građani, predvođeni ekspertima za traženje nestalih, učestvuju u pretraživanju dijela jezera Perućac. Ipak, da bi se utvrdio konačan broj žrtava na dnu jezera, bit će potrebno mnogo više vremena.

“Ne vidim izgleda da bi se u doglednoj budućnosti  moglo doći do dna rijeke Drine, da bi se ono istražilo i kako bi se ostaci svih žrtava pronašli i identificirali. Mi ćemo nastaviti raditi na pretrazi područja Općine Višegrad i drugim grobnicama koje su dostupne, nadati se da ćemo i u njima pronaći jedan broj Višegrađana, iako, po mom uvjerenju, najveći broj njih leži na dnu Perućca i rijeke Drine”, objašnjava Mašović.

‘Mali dijelić istine’

“Ja mislim da je rijeka Drina najveća masovna grobnica na Balkanu. Ako se vratimo nazad u historiju i na događaje iz Drugog i Prvog svjetskog rata, iz Balkanskih ratova, i sve one genocide kojima je bio izložen bošnjački narod, kojih je prema nekima bilo čak deset, onda je sigurno da korito rijeke Drine od svog nastanka, pa do ušća, jeste vjerovatno najveća masovna grobnica Balkana”, ističe Mašović.

On naglašava kako su timovi za traženje nestalih prije dvije godine „pokazali cijelom svijetu i otkrili samo mali dijelić istine koju krije Drina u svojim njedrima, ali, nažalost, veći dio tih tajni će zauvijek ostati skriven na njenom dnu”.

“U Perućcu je nađeno sigurno najmanje 200 žrtava, od toga 162 postmrtna ostatka su dosad identificirani, a najmanje 38 još uvijek nije identificirano. Možemo pretpostaviti zašto je to tako. Zato što su svi članovi njihovih porodica ubijeni i nema među živima niko ko bi dao krv za DNK analizu ili nisu uopće imali bliske članove porodice”, objasnio je Amor Mašović.

Kad je riječ o budućim aktivnostima na polju pretrage toka Drine i jezera Perućac, Mašović ističe da ukoliko “odnosi u regionu ostanu ovakvi kakvi su danas, ako jedan značajan dio javnosti u Bosni i Hercegovini, dio javnosti u susjednoj Srbiji i Crnoj Gori i dalje bude negirao da se desio genocid nad Bošnjacima Podrinja, uključujući i Srebrenicu, i ako se i to negira, teško je očekivati od takvih ljudi da će dozvoliti da se ponovo zaustave turbine”.

Sporazum sa Vladom Njemačke

„U jezeru Perućac smo prije dvije godine ekshumirali ostatke oficira austrougarske vojske, koji su tu ukopani prije stotinjak godina, u vremenu između 1914. i 1918. godine“, objašnjava Mašović, te ističe da „o tome svjedoče očuvani novčići koji su nađeni u njihovim džepovima iz tog vremena“.

„Pretpostavke su da ih je njihova vojska ili neko drugi ukopao u livadu koja je u to vrijeme predstavljala obalu rijeke Drine. Kada je izgrađena hidroelektrana ‘Bajina Bašta’, ta livada je potopljena jezerom Perućac“, rekao je Mašović.

Posmrtni ostaci ekshumiranih vojnika i dalje su u prostorijama Gradskih grobalja u Visokom.

Vlada Bosne i Hercegovine je vrlo blizu potpisivanja sporazuma sa Vladom Njemačke na osnovu čega bi Društvo iz Njemačke za brigu o grobovima Prvog i Drugog svjetskog rata  preuzelo brigu za izgradnju i održavanje groblja na nekom lokalitetu u Bosni i Hercegovini  gdje bi se sahranili posmrtni ostaci njihovih sugrađana.

„Njemačka već ima takve sporazume sa Hrvatskom, Slovenijom, a odnedavno i sa Crnom Gorom“, pojašnjava Mašović koji je bio na čelu ekspertnog tima koji je predao nacrt tog sporazuma Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara na dalju proceduru.

Izvor: Agencije


Više iz rubrike Balkan
POPULARNO