Dvije decenije od bitke na Brčanskoj Malti
U utorak 15. maja navršava se 20 godina od kada su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Bosne i Hercegovine i Teritorijalne odbrane (TO) Bosne i Hercegovine na Brčanskoj Malti u Tuzli porazili jedinice bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA) i paravojne srpske snage, koje su, povlačeći se iz kasarne Husinska buna, pokušale zauzeti taj grad.
Prema različitim izvještajima sukobljenih strana, tokom sukoba ubijeno je 49, odnosno 92 vojnika.
Najava porodica nastradalih vojnika da će, uz političku podršku Vlade Republike Srpske (RS), na dvadesetu godišnjicu ponovo doći u Tuzlu izazvala je nove napetosti u tom gradu.
Iz Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite RS-a saopćeno je da je programom predviđeno okupljanje građana ispred zgrade Opštine Bijeljina u 8 sati, odakle će krenuti za Tuzlu.
U 10 sati predviđena je mirna šetnja na Brčanskoj Malti u Tuzli, paljenje svijeća i kratki vjerski program.
Nekoliko sati kasnije predstavnici MUP-a Republike Bosne i Hercegovine i TO Bosne i Hercegovine obilježit će dvadesetu godišnjicu.
Politiziranje događaja
Ratni načelnik i predsjednik Kriznog štaba Tuzle, Selim Bešlagić, rekao je da su 15. maja 1992. godine Tuzlaci na napad jedinica bivše JNA i paravojnih srpskih formacija odgovorili odbranom grada.
“To je bio dan kada smo pokazali da smo spremni braniti svoje slobode. Tuzla se 15. maja odbranila. Suština je u tome da je tada poginulo 49 vojnika, ali iz RS-a tvrde da ih je poginulo daleko više. Oni cijeli slučaj politiziraju. Gdje je razlika u mrtvima između stvarnog stanja i onog što oni tvrde?”, kaže Bešlagić.
“Je li to neko Tuzlom prikrivao vojnike koje su slali na ratište u Vukovar? Te odgovore bi trebao dati komandant kasarne u Tuzli Mile Dubajić, koji nikada nije procesuiran. Vrijeme je da se prestane politizirati ovaj slučaj. U RS-u napokon moraju prihvatiti istinu i da mi ne možemo biti krivi za zlo koje su oni činili”, izjavio je Bešlagić.
Načelnik Tuzle Jasmin Imamović kazao je za da razumije porodice stradalih vojnika, ali da ne razumije “beogradsku i banjalučku politiku, koja manipulira osjećanjima ožalošćenih porodica”.
“Cilj manipulacija jeste da se pravi krivci zaštite, a da se nevine optuži. A pravi krivci su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, komandant 17. korpusa Milan Nedeljković i komandant tuzlanske kasarne Mile Dubajić. Karadžić i Mladić su 12. maja 1992. godine proglasili Vojsku RS-a, pa u Tuzli nisu mogli biti pripadnici JNA. Također, u Tuzli je bilo i nekoliko pripadnika Vojske Jugoslavije (VJ), jer je 27. aprila 1992. godine Ustavom krnje Jugoslavije ukinuta JNA”, kaže on.
“Dakle, 15. maja 1992. godine u Tuzli, de jure i de facto, ne postoji JNA. To je strana sila. Ali, nema nikakvih muslimanskih i hrvatskih snaga, već MUP Republike Bosne i Hercegovine. Ti ljudi su djelovali u nužnoj odbrani”, izjavio je Imamović.
Pogled iz RS-a
Predsjednik Vlade RS-a Aleksandar Džombić izjavio je da je uvjeren da će i pored “nerazumljivih prepreka” istina i pravda u slučaju “Tuzlanska kolona” ugledati svjetlost dana i da će krivci, za koje “postoje svi dokumentovani dokazi, odgovarati za nedjela koja su počinili prema nevinim žrtvama”.
On je izrazio podršku odluci Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade RS-a da se i ove godine “na dostojanstven način obilježi ovaj tragični događaj iz bliske prošlosti”.
Premijer RS-a je naglasio da je to tragični događaj koji se “ne želi, neće i nikada ne smije zaboraviti”.
U Beogradu je u toku suđenje Iliji Jurišiću u slučaju “Tuzlanska kolona” za napad na kolonu JNA 1992. godine.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je 11. oktobra 2010. prvostepenu presudu kojom je Jurišić osuđen na kaznu od 12 godina zatvora zbog učešća u ratnom zločinu nad kolonom JNA u Tuzli i Jurišić je oslobođen.
Predmet je vraćen na ponovno suđenje, a Jurišiću je ukinut pritvor, u kojem se nalazio od 11. maja 2007. godine.
Izvor: Agencije