Brojna pitanja pred popis stanovništva u BiH

Bosna i Hercegovina priprema se za popis stanovništva. Međutim, nakon niza problema, postavilo se pitanje mogućnosti odgode. Direktor državne Agencije za statistiku Zdenko Milinović taj scenarij nije negirao.

Sad, kad je završen probni popis u Bosni i Hercegovini, šta bi trebalo mijenjati na popisnici, koji su bili propusti i kako ih izbjeći na stvarnom popisu?

O ovome su direktori statističkih institucija u Bosni i Hercegovini razgovarali na sastanku s tehničkim timom Pietera Everaersa.

Svoje preporuke direktor u Eurostatu trebalo je izložiti i predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslavu Bevandi, koji je bio odsutan, pa je sastanak otkazan.

EU bez komentara

“U Delegaciji Evropske unije ((EU) u Bosni i Hercegvini ne žele komentirati događaj. Čekat će, kažu, redovne preporuke šeste misije, kao i ponovni kontakt s bh. vlastima”, izvještava reporterka Al Jazeere Azalea Džanko.

Dok se čekaju preporuke napismeno, u javnosti se počelo spekulirati o mogućnosti odgode popisa, koji je najavljen za april sljedeće godine.

I u državnoj Agenciji za statistiku suzdržavaju se od komentara te mogućnosti, sve dok Evropska komisija (EK) ne da zeleno svjetlo, odnosno svoju procjenu spremnosti.

“Najbitnije je da se popis provede sukladno svim standardima, da se popis kvalitetno provede, i to je jedino bitno da dobijemo stvarno kvalitetne rezultate popisa, koji će biti međunarodno poredivi i koji će biti međunarodno priznati”, kaže Milinović.

Za to treba najprije uskladiti sve stavove. Politički, sporna pitanja na popisnicama su ona o nacionalnosti, vjeroispovijesti i jeziku, kazao je profesor statistike i demografije Hasan Zolić.

“Sad se u ovom popisu koji će biti obavljen traži da se građani izjasne kao Bošnjak, Hrvat, Srbin i, da kažem, ostali. Ako se izjasni jedan broj građana kao Bosanac, kao musliman – onda će biti manje Bošnjaka. A to može imati negativnog odraza, jer htjeli ne htjeli, ovo je još uvijek država gdje se gleda ko kome pripada. Nažalost, ali tako je”, rekao je on.

“Mi i unutar samih statističkih institucija po tom pitanju nemamo isti stav. Imamo i određene stavove Vijeća ministara, koje Agencija treba ispoštovati”, smatra Milinović.

Apel nevladinog sektora

Ranija preporuka Eurostata je da ova pitanja budu potpuno otvorena. Nevladin sektor, pak, apelira na tehnička pitanja, poput, ko će nadzirati popis u općinama, ili kakav će tekst popisivači izgovarati prilikom popisivanja da bi se postigla nepristrasnost.

Tijana Cvjetićanin iz Udruženja građana “Zašto ne” govori: “Ukoliko se popis odgodi, ukoliko bude takva preporuka poslata i ukoliko ona bude ispoštovana od strane nadležnih institucija, to se može iskoristiti kao prilika da se ove stvari konačno dovedu nekako na čistac i da se javnost uključi na neki malo supstancijalniji način.”

Postoji još mnogo stvari koje treba uskladiti i dogovoriti da bi Bosna i Hercegovina dobila valjan popis.

No, jednom kada bude gotov, pokazat će mnogo više od nacionalne pripadnosti građana – poput podatka koliko ljudi živi na rubu siromaštva, ili koliko ih je nepismeno.

Izvor: Al Jazeera