Crna Gora i sporna pitanja sa susjedima
Crna Gora ostvarila je dobre odnose sa zemljama u regionu, no ipak ima međudržavnih problema, od političkih do graničnih.
Zato je i susjedima bitno šta se poručuje i govori u predizbornoj kampanji, odnosno šta se može očekivati nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u toj zemlji.
Borba za mjesta u Parlamentu između vladajućih i opozicije u Crnoj Gori ima i drugu dimenziju – opozicija je uglavnom prosrpska, izvještava Ivan Pavković iz Podgorice.
Pitanje jezika, zastave, himne, nacionalnog identiteta – sve se to provlači i kroz kampanju. I odražava na odnose sa Srbijom.
Crna Gora je još prije četiri godine priznala nezavisnost Kosova, što Beograd nije dočekao sa simpatijama.
Pitanje nacionalnog identiteta
U odnosima s Podgoricom sada je pod lupom pitanje nacionalnog identiteta. Analitičar iz Beograda Jovo Bakić smatra kako većini građana Srbije ne bi bio sporan crnogorski nacionalni identitet pod određenim uvjetima.
“Ali, da se kaže, pa da, ona priča – to je srpsko etničko porijeklo. Ako se pokušava utvrditi da to nema nikakve veze sa srpskim etničkim identitetom, to je najveći problem sa Srbima u samoj Crnoj Gori, pa se onda to prebacuje i na Srbe u Srbiji, od kojih mnogi imaju porijeklo iz Crne Gore.”
Gradnja hidroelektrana (HE) na Limu sa strane Srbije i na Drini sa bh. strane, a sve blizu crnogorske granice, potencijalni je novi spor.
Iz Republike Srpske (RS) najavljuju gradnju, uprkos crnogorskim upozorenjima kako bi HE i akumulacije mogle ugroziti njihov okoliš.
Crna Gora je uputila protestnu notu u Sarajevo. U Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) Bosne i Hercegovine smatraju kako to pitanje ipak neće bitnije narušiti, inače, kako ih opisuju, izvrsne međudržavne odnose.
Zoran Perković, pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH, kaže: “Državne institucije ove zemlje imaju uobičajene kontakte s državnim isnstitucijama Crne Gore, vrlo su česte posjete na najvišem nivou. U tom kontekstu rješavaju se i te tzv. operativne stvari, pa će, vjerujem, i ovo pitanje kroz taj oblik suradnje biti apsolvirano.”
Bosna i Hercegovina i Crna Gora na pragu su postizanja ugovora o granici, kao, kažu u obje zemlje, primjer regiji. No, granično pitanje Crne Gore i Hrvatske rješava se dugo.
Sporna Prevlaka, riješena privremenim sporazumom još u vrijeme Savezne Republike Jugoslavije, pojavila se ponovo kao izborna tema u Crnoj Gori. No, nijednoj se strani oko Prevlake zapravo ne bi trebalo žuriti.
Ko će biti partner
Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba, smatra: “Taj privremeni režim je takav da ne izaziva nikakve konflikte, otvara mogućnost da se razgraničenje riješi kad objema državama to bude najviše odgovaralo, otvara se mogućnost da se taj slučaj prepusti stalnom međunarodnom sudištu.”
Vlastima susjednih zemalja, naravno, zanimljivo je koga će imati za partnere u Podgorici.
Snage na čelu s Milom Đukanovićem, s jedne, te glavni oponenti – prosrpske stranke, s druge strane, osim na unutrašnja pitanja, mogli bi imati bitno različita gledišta i na regionalna, izvještava Pavković.
Izvor: Al Jazeera