MMF Hrvatskoj: Promijeniti penzioni sistem

Dok hrvatski ministri traže način kako da olabave uvjete prijevremenog penzionisanja i da osiguraju što bezbolniji odlazak viška ljudi u državnoj upravi, Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da je penzionom sistemu potrebna dodatna disciplina.

U zaključnoj izjavi nakon dvosedmične posjete Hrvatskoj, misija Fonda, uz ostalo, Vladi preporučuje tri nužne promjene u penzionom sistemu, piše zagrebački Jutarnji list.

Prva je da se ženama brže poveća granica penzionisanja na 65 godina, koja je sada postavljena na 2030. godinu.

Uz to, MMF bi, podjednako za žene i muškarce, podigao granicu penzionisanja sa sadašnjih 65 na 67 godina.

Kolektivni ugovori

Važno područje reformi i dalje ostaje tržište rada.

Ta međunarodna institucija iznova podsjeća da je nužno smanjiti trošak otpuštanja i zapošljavanja, ali i firme osloboditi obveza iz kolektivnih ugovora.

A da bi popravila ukupnu poslovnu klimu, Vlada bi se, uz ostalo, trebala pozabaviti uvjetima za dobivanje dozvola i drugim administrativnim zahtjevima.

“Članovi misije procjenjuju da bi te reforme mogle povećati rast bruto društvenog proizvoda (BDP) za blizu dva postotna boda u srednjoročnom do dugoročnog razdoblja, zahvaljujući poboljšanoj participaciji radne snage, povećanom ulaganju i jačoj produktivnosti”, piše u izjavi misije MMF-a, koja je Vladi dala prolaznu ocjenu za dosad učinjeno.

Prijedlozi

Program strukturnih reformi, donesen u augustu, “dobar je početak”, ali brojne ključne reforme još treba doraditi, smatra MMF, dajući svoje prijedloge, navodi zagrebački dnevni list.

U ovoj godini procjenjuje se da će Hrvatski BDP pasti 1,5 posto, a u sljedećoj, za razliku od pojedinih domaćih prognostičara, očekuje makar i skroman rast od 0,75 posto.

Razlog su očekivana velika javna ulaganja i malo poboljšanje potražnje iz inostranstva. No bez znatnog napretka u strukturnim reformama “potencijalni rast ostat će skroman”.

Jedan od najvećih rizika za hrvatsku privredu i dalje je visoka zaduženost i manjak u budžetu.

U ovoj i idućoj godini MMF vjeruje da će ministar finansija Slavko Linić uspjeti ostvariti planirani deficit od četiri posto i 3,3 posto BDP-a.

Nakon toga preporučuje Vladi da se drži zakona i svake godine smanjuje rashode za 0,5 posto BDP-a, “sve dok strukturni manjak ne svede na nulu”.

Smanjivanje rashoda

Međutim, u idućoj godini trebalo bi učiniti više od plana: smanjiti rashode za dodatnih 0,5 posto i deficit svesti na tri posto BDP-a, kako bi se smanjio rizik otežanog i skupog zaduživanja.

Dodatni prostor za uštede MMF vidi u “racionalizaciji prekomjerne zaposlenosti i plaća u javnom sektoru, revidiranju neodrživog penzionog i zdravstvenog sistema, te u smanjenju pretjerano izdašnih subvencija”.

Ako bi Vlada smanjivala rashode u tim područjima, MMF smatra da bi to bilo manje štetno od smanjenja kapitalnih rashoda, na koje je bila prisiljena nekliko godina jer nije uspjela smanjiti plate.

Izvor: Agencije