Srbija uvodi mjere protiv lažnih azilanata
Predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić naložio je nadležnim ministarstvima da preduzmu hitne mjere na smanjenju broja lažnih azilanata, javio je dopsinik agencije Anadolija iz Beograda.
Na sastanku Komisije za praćenje bezviznog režima sa Evropskom unijom (EU), Dačić je istakao da je očuvanje vizne liberalizacije jedan od najvažnijih zadataka Vlade Srbije.
Na sastanku je, kako je saopćeno, analizirana sadašnja situacija i razrađen plan za hitno suzbijanje pojave lažnih azilanata.
“Premijer će o ovim merama razgovarati sa evropskim partnerima Srbije, a predstavnici tima Vlade Srbije će otputovati u zemlje zapadne Evrope u kojima je ovaj problem posebno naglašen, kako bi dogovorili zajedničku strategiju na smanjenju broja lažnih azilanata”, saopćeno je iz Vlade.
Među zemljama u kojima državljani Srbije načešće traže azil su Njemačka, Belgija, Luksemburg, Švicarska i Švedska.
Sastanku je prisustvovao i ministar vanjskih poslova Srbije Ivan Mrkić.
Nekoliko zemalja EU-a je, zbog povećanog broja njenih državljana upozorila Srbiju da bi moglo doći do ukidanja vizne liberalizacije i zatražilo da Srbija poduzme konkretne mjere.
Među zemljama u kojima državljani Srbije načešće traže azil su Njemačka, Belgija, Luksemburg, Švicarska i Švedska.
Načelnik Uprave granične policije Nenad Banović izjavio je u srijedu navečer da su dosadašnje mjere dale rezultate u pogledu smanjenja broja građana Srbije koji traže azil u nekoj od zemalja EU-a, ali kako očekuje da će Ambasada Njemačke dati još neke sugestije šta treba učiniti da bi se smanjio broj azilanata.
Slični problemi riješeni
“Nadamo se da ćemo dobiti informacije šta još treba da uradimo da smanjimo broj tih lica”, kazao je Banović Radio-televiziji Srbije (RTS) i dodao da bi Njemačka mogla staviti Srbiju na listu sigurnih zemalja, skrati proceduru i tako doprinese smanjenju broja onih koji odlaze tamo da traže azil, prenosi Tanjug.
Od početka godine više od 5.000 građana Srbije tražilo je azil u nekoj od zemalja EU-a.
Banović je istakao da je optimista što se tiče rješavanja ovog problema i napomenuo da su slični problemi uspješno riješeni s Luksemburgom i Belgijom.
“U Luksemburgu smo 2011. godine imali 925 lica iz Srbije koji su zatražila azil, dok ih je u prvih deset meseci ove godine bilo 300. Također, u Belgiji u prvih devet meseci prošle godine bilo je 877, a sada oko 460 naših građana. Ove dve zemlje skratile su period za dobijanje azila i smanjile socijalna davanja”, objasnio je Banović.
Izvjestiteljka Evropskog parlamenta (EP) za Kosovo Ulrike Lunacek ocijenila je da je vizna liberalizacija srž evropske integracije.
“Brisele, imamo problem! Taj apel šest članica EU-a Evropskoj komisiji (EK), koji stavlja na dnevni red porast azilanata iz Srbije i Makedonije, kao i moguće ponovno uvođenje viza, zabrinjavajući su. Vizna liberalizacija je za države Zapadnog Balkana veliko dostignuće, koja čini opipljivim za tamošnje stanovništvo proces evropske integracije”, naglasila je ona u saopćenju, javlja Tanjug.
Ona je istakla da Srbija i Makedonija moraju više činiti kako bi svojim građanima jasno stavili do znanja da sloboda putovanja ne služi za podnošenje zahtjeva za dobijanje azila.
Teret za administraciju
Šef Delegacije EU-a u Beogradu Vincent Degert naveo je da blizu 10.000 ljudi u Srbiji zloupotrebljava bezvizni režim tako što podnose zahtjeve za azil, a potom se 99 posto tih ljudi vraća u Srbiju i susjedne zemlje.
“Oni predstavljaju teret za administraciju EU-a i Srbije”, istakao je on i naglasio da je potrebno uvesti strožije procedure i efikasniju kontrolu na šengenskim granicama, a to istovremeno znači da i Srbija mora uraditi nešto po tom pitanju, prenosi Tanjug.
“Mi već godinama s tim ciljem pomažemo Srbiji i u granične prelaze Horgoš, Batrovci i Preševo uloženo je više od 47 miliona dolara”, kazao je Degert i podsjetio da je u toku projekat vrijedan sedam miliona eura, u okviru koga će biti obučena policija da provodi efikasniju kontrolu na granicama.
Izvor: Agencije