Bitka za glasove u Srebrenici

Zbog sumnji u fiktivne prijave prebivališta, po nalogu Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine, Ministarstvo unutrašnjih poslova bh. entiteta Republika Srpska provjerava mjesta prebivališta građana u tom bosanskohercegovačkom entitetu.

Od 238 poništenih prebivališta, devet se odnosi na Srebrenicu. Članovi Građanske inicijative „Glasaću za Srebrenicu“ zbog toga su podnijeli krivične prijave protiv vodećih ljudi u CIK-u i policiji.

Reagirala je i međunarodna zajednica, upozorenjem da neće dopustiti promjene popisa birača uoči lokalnih izbora.

Predizborna kampanja za općinske izbore traje u Srebrenici, koja je oblijepljena plakatima na kojima se vide manje ili više poznata lica, standardne poruke i očekivanja – izbor između prošlosti i budućnosti, siromaštva i više posla, nacionalnih podjela i suživota.

Ali kada se glasa, u Srebrenici se, uglavnom, glasa prema nacionalnoj pripadnosti, izvijestila je reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović.

Na biračkom spisku je 14.090 registriranih birača – i onih što stanuju i što ne stanuju u Srebrenici. U političkoj borbi za vlast, i jedni i drugi, jednako su važni.

Vanredne aktivnosti

Doći će iz Sarajeva, Tuzle ili Srbije i u Srebrenici ostaviti svoj glas.

Više od 2.000 Bošnjaka steklo je to pravo ovoga ljeta, tokom kampanje koja je zagovarala da neko ko negira genocid, ne može biti načelnik općine.

Ali, vanredne aktivnosti na izdavanju ličnih dokumenata MUP Republike Srpske vodio je od prvih poslijeratnih izbora 1996. godine. To potvrđuje i službena korespondencija između MUP-a i općine.

Mogućnost da glasaju u Srebrenici tada su dobili i ljudi iz Srbije koji nikada nisu živjeli u Srebrenici.

„U kontaktu s ljudima u lokalnoj zajednici smo uspjeli saznati da su još neke tri ili četiri osobe sa INTERPOL-ovih potjernica za vrijeme kada je INTERPOL još tragao za Miloradom Ulemekom Legijom bile ilegalno upisane u matičnu knjigu državljana“, navodi Emin Mahmutović iz Inicijative „Glasaću za Srebrenicu“.

Na pitanje novinarke Maličbegović da li su te osobe i dalje na spiskovima kaže: „Pa, na biračkom spisku ih i dalje ima. To je sasvim normalno jer CIK nije revidirao birački spisak.”

Da bi neko bio izbrisan s biračkog spiska, prvo mora izgubiti državljanstvo ili prebivalište. Ali, entitetski organi, čija je to nadležnost, tek nedavno su počeli provjere.

„Ta provjera se radi u više navrata. To mora da potvrdi i lice koje stanuje na toj adresi, da njegovi sustanari i komšije potvrde da on tu živi, jer prema zakonu o prebivalištu, obaveza svakog građanina je da za mjesto prebivališta da istinite podatke, odnosno da da stvarnu adresu stanovanja“, kazala je Mirna Šoja, glasnogovornica MUP-a RS-a.

Istraga Tužilaštva

Općina je ranije donijela rješenje o poništenju 1.721 nelegalnog upisa u matične knjige državljana, ali ga je zbog grešaka u proceduri resorno ministarstvo poništilo.

„Jednim rješenjem, Opština Srebrenica je poništila upis za više lica, a za svako lice se mora voditi pojedinačan upravni spor“, rekla je Lejla Rešić, ministrica lokalne uprave i samouprave.

Nelegalno dodijeljeni lični dokumenti, bili su tema i prije prošlih lokalnih izbora.

„Državno Tužilaštvo je 2008. godine pokrenulo istragu o nelegalno dodjeljivanim državljanstvima i ličnim dokumentima u Policijskoj stanici i Općini Srebrenica. Podaci do kojih se došlo, do danas nisu saopćeni“, kaže Maličbegović.

Iz Tužilaštva BiH kažu kako „na navedeni upit, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ne može dati informacije iz aktivnih istraga.”

“Prvi put otkako se provode izbori u BiH, za Srebrenicu nema posebnih pravila. Iako po načinu glasanja, u izbornu utrku ulaze ravnopravni, teoretski, o sudbini Srebreničana mogli bi odlučiti oni koji ne žive u Srebrenici”, izvijestila je Maličbegović.

Izvor: Al Jazeera