Bh. lideri moraju imati viziju

Pomoćnik američke državne tajnice Philip Gordon odgovarao je na pitanja članova Kongresnog pododbora za Europu o situaciji na Kosovu i u Bosni i Hercegovini i tom prilikom nije krio razočarenje što u Bosni i Hercegovini ni 13 mjeseci nakon izbora nije formirana državna vlada.

Nakon svjedočenja, Gordon je razgovarao s novinarima, među kojima je bio i dopisnik Al Jazeere Ivica Puljić.

Gordon je tijekom svjedočenja u Kongresu rekao da je Daytonski mirovni sporazum bio neophodan, ali da sada nije dovoljan.

“Neophodan jer je Dayton temelj funkcionalne vlade, ali to nije dovoljno. Kao što smo vidjeli, Dayton se manje-više poštovao 15 godina, iako postoje veliki nedostaci: ekonomija nije kakva bi trebala biti i ne odgovara potrebama stanovništva, međunarodno predstavljanje Bosne i Hercegovine je minimalno. Desile su se neke reforme vojnih snaga, ali nije došlo do dogovora oko vojne i državne imovine. Dayton je minimalni uvjet i nije dovoljan, a lideri moraju imati bolju viziju kojom će zemlju povesti u budućnost”, kazao je on.

Na novinarsko pitanje tko u ovom slučaju treba izvršiti pritisak da bi došlo do formiranja novog Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Gordon je odgovorio da su SAD dosta angažirane, ali da to je odgovornost tamosnjih čelnika i to je u njihovom interesu.

Dugoročna vizija

“Mi ne možemo više željeti da se stvari srede nego što oni to žele. Kao što sam i ranije rekao, ne možemo mi formirati bh. vladu, nego oni sami. Dakle, nije više u pitanju američki pritisak koji treba izvršiti na određenog političkog čelnika kako bi se došlo do kompromisa”.

“Lideri moraju to učiniti pod pritiskom vlastitog naroda, jer političari u Bosni i Hercegovini ne zastupaju interese stanovnika te zemlje. SAD neće patiti ako se u Bosni i Hercegovini ne formira vlada, a njihov vlastiti narod hoće i narod je taj koji im treba reći zašto je to važno”, rekao je Gordon.

Zanimljivo je da upravo Daytonski sporazum zahtijeva etničku identifikaciju i podjelu na Bošnjake, Srbe i Hrvate da bi se uopće moglo ući u političke krugove. Je li moguće prevazići takav stav?, bilo je jedno od pitanja pomoćniku američke državne tajnice.

“Politika etničkih identiteta je bila problematična u prošlosti, a naš prioritet je bio zaustaviti rat. Taj cilj je postignut. Točno je da, iako su samo tri konstitutivna naroda de facto priznata, Europska unija (EU) jasno poručila da ukoliko Bosna i Hercegovina želi biti dio EU bilo koji građanin bilo kojeg etniteta može biti izabran na političku funkciju”.

“Ta će se reforma morati provesti. Dugoročnije gledajući, iako nitko ne očekuje da će etničke podjele nestati, očekuje se snažnija suradnja i način rada, u kojem će interesi zemlje biti uvijek prije etničkih interesa, ili će biti Europljanin postati važnije od svega. To je ta dugoročna vizija koja treba ugledati svjetlo dana u Bosni i Hercegovini”, zaključio je Gordon.

Izvor: Al Jazeera