Američki kolumnista: Odmetnička supersila može preoblikovati globalni poredak

SAD je izabrao da postane odmetnička supersila, ni otvorena, ni izolirana, već agresivna, moćna i usmjerena isključivo na vlastite interese.

U svijetu koji uveliko ovisi o američkoj vojsci i njenom tržištu, Washington uživa ogroman utjecaj koji mu omogućava da revidira pravila ili ih potpuno odbaci [File: Susan Walsh/AP]

Od kraja Hladnog rata od Sjedinjenih Američkih Država se uglavnom očekivalo da će slijediti jedan od dva pravca u svojoj vanjskoj politici: ili da zadrže poziciju zemlje predvodnice liberalnog međunarodnog poretka ili da se povuku i prilagode multipolarnom svijetu nakon dominacije SAD-a, navodi se u članku objavljenom u američkom magazinu Foreign Affairs.

Međutim, SAD je možda izabrao treći pravac, prema onome što je u ovom članku napisao američki akademik i istraživač Michael Beckley, a to je da postane odmetnička supersila, ni otvorena, ni izolirana, već agresivna, moćna i usmjerena isključivo na vlastite interese, koja djeluje nezavisno u globalnim pitanjima.

Naveo je da je američki predsjednik Donald Trump predstavio ovo viđenje na brutalan način – povećanjem carina, smanjenjem strane pomoći, omalovažavanjem saveznika i predlaganjem prisvajanja stranih teritorija, uključujući Grenland i Panamski kanal.

SAD i dalje posjeduje ogromnu moć

Dodao je da je jedan od razloga zašto SAD djeluje samostalno taj što to može. Uprkos decenijama upozorenja o propadanju, i dalje posjeduje ogromnu globalnu moć – vojnu, ekonomsku i tehnološku.

SAD ima ogromno domaće potrošačko tržište, objasnio je, koje može parirati ukupnom tržištu Kine i eurozone, zatim ima globalnu finansijsku dominaciju, nenadmašan vojni utjecaj s kojim se nijedna država ne može porediti te je ovisan o međunarodnoj trgovini i stranoj radnoj snazi manje nego većina zemalja.

U svijetu koji uveliko ovisi o američkoj vojsci i njenom tržištu, Washington uživa ogroman utjecaj koji mu omogućava da revidira pravila ili ih potpuno odbaci, tvrdi Beckley, koji radi kao vanredni profesor političkih nauka na Univerzitetu Tufts.

U svom članku Beckley je objasnio razloge zbog kojih SAD teži da postane „odmetnička“ država. Tvrdi da mu je liberalni poredak koji je izgradio postao teret jer jača njegove protivnike, kao što su Rusija i Kina, dok nanosi ekonomsku bol samome sebi.

Njegovi saveznici su postali pretjerano ovisni od njega jer možda neće ili su nesposobni podnijeti teret očuvanja međunarodne sigurnosti. Žestoka reakcija unutar SAD-a na globalizaciju dovela je do porasta protekcionistčkih i nacionalističkih tendencija, navodi se u članku.

Beckley, koji radi i kao nerezidentni viši saradnik na AEI-u (American Enterprise Institute) u Washingtonu, smatra da globalni trendovi jačaju ovaj preokret u politici SAD-a. Na primjer, brze demografske promjene slabe velike sile, posebno u Euroaziji, i destabiliziraju velika područja zemalja u razvoju.

Istovremeno, nove tehnologije i vještačka inteligencija smanjuju potrebu SAD-a za stranom radnom snagom, energentima i velikim vojnim bazama, prema riječima Beckleya, koji dodaje da američka vojska prelazi s odvraćanja kroz vojnu prisutnost na sposobnost izvođenja preciznih napada s daljine.

Mogućnost otvorenog sukoba

Međutim, „neobuzdan“ unilateralizam, kako navodi autor, nosi sa sobom rizike jer bi mogao uništiti saveze i destabilizirati globalni poredak. Carine i militarizirana ekonomska politika mogle bi isprovocirati rivale poput Kine i dovesti do otvorenog sukoba.

Pored toga, ustupanje zona utjecaja SAD-a Rusiji i Kini moglo bi dovesti do širenja njihovog utjecaja, umjesto njihovog obuzdavanja.

Rezultat je, po mišljenju autora, sve veći jaz, koji se ogleda u sve većem haosu i slabim saveznicima, s jedne strane, te sve većoj američkoj samodovoljnosti, s druge strane. Kako se ovaj jaz bude povećavao, Washington će se suočavati sa sve većim iskušenjima da djeluje samostalno.

Alternativa koju predlaže autor jeste uspostavljanje strateškog saveza slobodnog svijeta, koji bi uključivao ekonomsko jezgro država Sjeverne Amerike (SAD, Kanada i Meksiko), vojni savez fokusiran na naprijed postavljenu odbranu uz snažnu razmjenu oružja i tehnologije te usaglašen ekonomski blok sa zajedničkim pravilima i otvorenosti tržišta.

U članku se zaključuje da se SAD nalazi na raskrsnici, ne oko toga treba li nastaviti sam, već oko toga kako to učiniti. Može izabrati nepromišljeni nacionalizam ili može preoblikovati globalni poredak uspostavljanjem čvrstog saveza sposobnih partnera, koristeći svoje prednosti za izgradnju slobodnog i funkcionalnog svijeta.

Izvor: Al Jazeera

Reklama