Novinari Al Jazeere Balkans dobitnici nagrada EU za najbolje istraživačke priče

Novinari Al Jazeere Balkans Dragan Stanimirović i Arduana Pribinja dobitnici su nagrada Evropske unije za najbolje istraživačke priče. Pribinja je osvojila treću nacionalnu nagradu za priču “Zloupotreba kartona pacijenata u Kantonu Sarajevo”, a Stanimirović je osvojio drugu nagradu u regionalnoj kategoriji za dokumentarni serijal “Bitka za Neretvu”.

Novinari iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske podnijeli su više od 260 prijava na poziv za Nagradu EU za istraživačko novinarstvo 2023.

Ove prijave pristigle su iz sedam različitih zemalja. Prestižno priznanje nagrađuje izuzetne istraživačke priče objavljene u prethodnoj kalendarskoj godini.

Iz grupe pristiglih prijava, ocjenjivački žiri je izabrao tri najbolje priče iz svake od sedam zemalja, što je rezultiralo s 21 odabranom pričom.

Dobitnici nagrada

Treću nacionalnu nagradu u BiH dobila je priča “Zloupotreba kartona pacijenata u Kantonu Sarajevo” novinarke Al Jazeere Balkans Arduane Pribinje. Drugu nacionalnu nagradu dobile su BIRN-ove novinarke Lamija Grebo i Džana Brkanić, te Predrag Blagovčanin čiji je tekst objavljen na portal Tačno. Prva nacionalna nagrada jednoglasno je dodijeljena autorici Semiri Degirmendžić sa portala Fokus.

Prva regionalna nagrada za istraživačko novinarstvo dodijeljena je istraživačkoj priči koju potpisuje četvero novinara iz Sjeverne Makedonije – Saška Cvetovska, Elena Mitrevska Cuvkovska, Maja Jovanovska i Trifun Sitnikovski. Drugoplasirana je priča “Bitka za Neretvu” Al Jazerinog novinara Dragana Stanimirovića, a treće mjesto dobila je priča novinara BIRN-a Saše Dragojla.

Priča o korupciji

„Nagrađena je priča, u mome slučaju, koja se ticala zloupotrebe zdravstvenih kartona u Kantonu Sarajevo. To je priča koju sam radila u novembru prošle godine. Ne samo da su je prenijeli svi mediji u BiH, online i elektronski, nego je to priča koja je trajala i kojom su se bavile druge kolege“, kaže Arduana Pribinja.

Ono što je posebno važno, ističe dalje, jeste da je priča pokrenula nadležne vlasti da reaguju s ciljem rješavanja problema.

„Ona je imala ogroman impact jer je natjerala one na poziciji moći da reaguju. Na osnovu te priče Ured za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo je prikupio određene podatke, koje je dostavio Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Nažalost, iako su imena onih koji su moguće uključeni u ovu veliku korupcijsku aferu, jer smo došli do podataka da su podaci zdravstvenih korisnika u Kantonu Sarajevo zloupotrebljavani kako bi se propisivali skupi lijekovi i na taj način izvlačio novac iz Fonda zdravstvenog osiguaranja. Iako smo došli do određenih imena, koja su poznata i nama i kantonalnom tužilaštvu, mi još čekamo na adekvatnu reakciju“, pojašnjava Pribinja.

Baviti se ovakvom vrstom novinarskih priča podrazumijeva stalno biti vezan za temu i ljude koji se pojavljuju kao akteri slučaja. Stoga, Pribinja i dalje cijelu „aferu drži na oku“, govoreći svakodnevnim novinarskim žargonom.

„Ovo je priča koju i dalje adekvatno pratim u smislu da se javljam kantonalnom tužilaštvu i tražim update šta su u kontekstu priče napravili, a odgovor je i dalje isti – da se slučaj istražuje. Očekujem podizanje optužnice, a to očekuje i Ured za borbu protiv korupcije. Oni imaju povjerenja u kantonalno tužilaštvo na osnovu količine podataka koji su dostavljeni“, dodaje.

Napad na rijeke BiH

Kada je doznao da se u jeku pandemije intenzivira gradnja hidroelektrana i izvodi napad na rijeke Bosne i Hercegovine, Dragan Stanimirović reagovao je promptno.

„Dugo pratim tematiku izgradnje hidroelektrana u Bosni i Hercegovini i regiji i uvidio sam da je u vrijeme krize izazvane pandemijom intenzivirana njihova izgradnja, odnosno napadi na bosanskohercegovačke rijeke. Zato sam, čim se ukazala prilika, odlučio da snimim dokumentarni film o planovima o izgradnji 70 malih i sedam velikih hidroelektrana na rijeci Neretvi i njenim pritokama. Zbog obima problematike i udaljenosti između lokacija shvatio sam da ću morati uraditi serijal pod nazivom ‘Bitka za Neretvu’ u tri dijela“, kaže Stanimirović.

Priča o napadu na rijeke Bosne i Hercegovine je i priča o politici podjela u zemlji, dodaje Stanimirović.

„Riječ je o borbi stanovnika i ekoloških aktivista za zaštitu čistih planinskih voda od planova investitora, najčešće interesno povezanih sa donosiocima odluka u oba entiteta. Kroz ovu priču najbolje vidimo kako su i rijeke u Bosni i Hercegovini ‘naše’ političke elite podijelile prema nekadašnjim linijama fronta iz proteklog rata“, kaže.

Rad na serijalu bio je dugotrajan i temeljit, kaže Stanimirović, jer je kroz svoju priču nastojao pokazati kako stvari stoje „na terenu“.

„Obišli smo Neretvu od njenog izvora do ušća, većinu njenih pritoka: Vrhovinsku rijeku, Kraljuščicu, Neretvicu, Baščicu, Doljanku, Bunu, Bunicu, Trebižat, Bregavu, Hutovo blato i deltu Neretve na jugu Hrvatske. U serijalu govore i predstavnici vlasti iz oba entiteta, kantona i opština, investitori, naučnici i ljudi koji žive uz i od rijeke. U trećem dijelu govorimo i o mogućem uticaju izgradnje tri hidroelektrane u okviru projekta Gornji horizonti na deltu Neretvu na jugu Hrvatske. Interesantno je da u vrijeme snimanja serijala nismo dobili jasan stav Vlade Hrvatske o tom projektu, za koji pojedini stručnjaci strahuju da bi dolinu Neretve u dvije zemlje mogao pretvoriti u pustinju“, jasan je Stanimirović.

Signal za sve novinare

Nagrade su uvijek priznanje za uloženi rad, posvećenost, lični angažman i novinarsku objetkvinost, posebno kada je riječ o nagrađivanju kakvo organizuje EU. Među toliko kandidovanih priča odabrati nekoliko koje su najznačajnije posebna je privilegija i čast, kažu nagrađeni novinari Al Jazeera Balkans.

Ovo je, pored svega, i dobar signal da se novinari što smjelije i odvažnije upuštaju u bavljenje kompleksnim pričama, kaže Pribinja.

„Nagrada dolazi od Evropske unije i Thomson Media, koja je lider u promociji novinarske izvrsnosti. Sama ta činjenica, meni kao novinarki koja se bavi dnevno-političkim novinarstvom, predstavlja posebnu čast. To je dobar signal za sve novinare redakcija vijesti koji nisu često u prilici da se bave istraživačkim novinarstvom. Dobar je znak i novinarima i koji se bave i tom vrstom novinarstva i nemaju dovoljno vremena za istraživačko novinarstvo, dakle mogu napraviti priču sa stvarnim impactom i mogu natjerati one koji su na mjestima moći da reaguju“, poručuje Pribinja.

Stanimirovićeve „priče o rijekama“ kontinuirano privlače veliki publicitet i bivaju prepoznate kao „novinarski izvrsne“. Prošlogodišnja ACCOUNT-ova nagrada stvorila je potencijal da se i dalje bavi temom napadnutih rijeka, a rezultat nije izostao.

„Prošle godine nagradila nas je organizacija ACCOUNT za prva dva dijela ‘Bitke za Neretvu’ za najbolje bosanskohercegovačke istraživačke priče u 2021-2022. i to mi je dalo podstrek da snimimo preostali materijal te završimo i treći dio. Ova nagrada je posebna jer je regionalna. Na konkurs se prijavilo ukupno 267 koleginica i kolega iz sedam država, što govori o kvaliteti i značaju Nagrade Evropske Unije za istraživačko novinarstvo, tako da mi je ovo najznačajnije profesionalno priznanje“, kaže Stanimirović.

Isitiče da priče, a samim tim i nagrada, ne bi bilo bez svesrdne podrške koje je imao u svojoj matičnoj kući Al Jazeera Balkans.

„Moram istaći i da ove nagrade ne bi bilo da nije bilo razumijevanja i podrške našeg menadžmenta na čelu sa direktorom Tarikom Đođićem, koji je imao razumijevanja za značaj ove teme i vrijeme koje je potrebno da se snimi i montira dokumentarni serijal. Ukupno smo snimali 20-ak dana na lokacijama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a tri dijela su emitovana u intervalu od godinu dana“, zaključuje Stanimirović.

Sve priče su dale doprinos u rješavanju slučajeva zloupotrebe moći, korupcije, organizovanog kriminala, zagađenja ekosistema i drugih nedjela.

Nagrada EU za istraživačko novinarstvo 2023. dio je projekta „Jačanje kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj II“ (“Strengthening Quality Journalism in Western Balkans and Türkiye II”).

Ovim se želi prepoznati i promovisati izuzetna dostignuća u istraživačkom novinarstvu, kao i poboljšati vidljivost kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj.