Proruski separatisti najavljuju smrtne kazne za strane borce

Proruski separatisti zaprijetili su da će ubiti trojicu zarobljenih stranih boraca koji su ratovali na strani Ukrajine.

Rusko vodstvo zaprijetilo je inostranim borcima najstrožim kaznama u slučaju zatočeništva (EPA)
  • Gradonačelnik Sjeverodonjecka rekao je da je najmanje 1.500 ljudi ubijeno u tom gradu koji je centar žestokih borbi na istoku Ukrajine
  • Najmanje devet osoba je ubijeno u granatiranju Harkova, drugog najvećeg grada u Ukrajini, a 19 ih je ranjeno, saopćio je ukrajinski predsjednik
  • Administracija Joea Bidena razmatra slanje Kijevu reketnih sistema M142 (HIMARS), koji mogu imati domet nekoliko stotina kilometara
  • Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je negodovanje zbog podjela unutar Evropske unije kada je riječ o novim sankcijama protiv Rusije

U nastavku su najnovije informacije o ratu u Ukrajini:


Proruski separatisti najavljuju smrtne kazne za strane borce

Proruski separatisti zaprijetili su da će ubiti trojicu zarobljenih stranih boraca koji su se borili na strani Ukrajine.

„Istrage“ nad dvojicom Britanaca i jednim Marokancem su gotove, rekao je glasnogovornik ureda separatističkog tužitelja.

„Nad optuženima se može primijeniti najstroža kazna – ona smrtna, uzevši u obzir ratno pravo“, rekao je glasnogovornik u petak, a prenosi agencija Interfax.

Slučaj je već predan sucima, dodao je.

Rusko vodstvo zaprijetilo je inostranim borcima najstrožim kaznama u slučaju zatočeništva. Neće ih se smatrati vojnicima, upozoravao je ranije glasnogovornik ministarstva obrane Igor Konašenkov.

U Rusiji nije na snazi smrtna kazna, no ona je omogućena u proruskim područjima na istoku Ukrajine.

Tamo se planiraju i suđenja ukrajinskim borcima iz čeličane Azovstalj u Mariupolju. Mnogi od njih pripadali su Azovskom bataljonu koje ruski mediji predstavljaju kao nacistički.


Ukrajinski Naftogaz traži zajam od EBRD od 300 miliona eura

Ukrajinska vlada je podržala zahtjev državne naftne i gasne kompanije Naftogas da aplicira za kredit od 300 miliona eura od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za kupovinu prirodnog gasa kako bi obezbjedila snabdjevanje zemlje, saopštio je premijer Denis Šmihalj.

Vlada je dala podršku za predloženi zajam, napisao je Šmihalj na društvenoj mreži za razmjenu poruka Telegram, prenosi Reuters.


Rusija dozvolila svojim državljanima da ulažu u dionice kompanija prijateljskih zemalja

Centralna banka Rusije dozvolila je svojim državljanima da ulažu u dionice kompanija prijateljskih država.

U saopćenju Centralne banke Rusije navodi se da su ublažene mjere koje se odnose za neke prekomorske finansijske transakcije koje su prethodno uvedene zbog sankcija zapadnih zemalja.

U saopćenju se napominje da su ulaganja u dionice kompanija u prijateljskim zemljama dozvoljena, pod uvjetom da su u rubljama ili u valuti dotične države.


Scholz: Putin želi da nam pripiše krivicu za krizu gladi

Nemački kancelar Olaf Scholz optužio je danas predsjednika Rusije Vladimira Putina da želi da pripiše zapadu odgovornost za krizu gladi, koju je izazvao agresijom na Ukrajinu.

„Taj narativ Putina mora pod hitno opovrgnuti“, naglasio je Scholz u Štutgartu.

Rekao je da je Putin pronašao i formulaciju, i da stalno govori o „globalnom zapadu“.

Time on, kaže Scholz, misli na neprijatelje protiv kojih želi da se ujedini sa drugima.

„Kriza gladi, koju je izazvao njegov rat, koji je pokrenuo, pokušava da pripiše sada onima koji su uz Ukrajinu“, rekao je on.


Ukrajinski zvaničnik: Zauzimanje Limana pokazuje ‘taktičke vještine’ ruske vojske

Oleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da osvajanje strateškog grada Limana u Donbasu pokazuje “rastući nivo operacionalnog upravljanja i taktičnih vještina ruske vojske”.

“Prema neprovjerenim informacijama, izgubili smo grad Liman. Ruska vojska ga je zauzela.”

“I način na koji je zauzela grad pokazuje da su tamo veoma talentirali komandanti koji su dobro organizirali operaciju”, rekao je Arestovič.


Johnson: Putin sporo, ali opipljivo napreduje u Donbasu

Ruski predsjednik Vladimir Putin sporo, ali opipljivo napreduje u Donbasu na istoku Ukrajine, izjavio je britanski premijer Boris Johnson.

“Bojim se da Putin, uz veliku cijenu za sebe i rusku vojsku, nastavlja gutati zemlju u Donbasu”, rekao je za Bloomberg UK.

On nastavlja napredovati postupno, sporo, ali “bojim se da napreduje opipljivo i stoga je od apsolutno životne važnosti da i dalje vojno podržavamo Ukrajince”, istaknuo je.

Johnson je rekao da je Ukrajini potrebna veća vojna potpora, uključujući višecijevne raketne sisteme, te je rekao da se sukob mora okončati.

Jedini način na koji se to može završiti jest da Putin prihvati da se … “provela denacifikacija Ukrajine i da se može povući dostojanstveno i časno”, rekao je, dodajući da to ne znači da podržava rusku premisu da su u Ukrajini bili nacisti.

“Mislim da postoji politički manevarski prostor da tome stane na kraj”, rekao je Johnson.


Rusija protjeruje pet hrvatskih diplomata

Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak da će iz zemlje biti protjerano pet diplomata iz hrvatske ambasade u Moskvi, kao odgovor na protjerivanje ruskih diplomata iz Zagreba.

Hrvatska je 11. aprila objavila da je protjerala 18 ruskih diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja iz ambasade u Zagrebu.

Ruska Federacija dan kasnije izrazila je snažan protest hrvatskim vlastima i zaprijetila mjerama odmazde.


SAD odbio Putinov prijedlog za ukidanje sankcija u zamjenu za žitarice

Sjedinjene Američke Države odbile su poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina na ukidanje ekonomskih sankcija u zamjenu za deblokadu crnomorskih luka preko kojih bi se izvezle žitarice.

Putin je italijanskom premijeru Mariju Draghiju u telefonskom razgovoru rekao da će Rusija pustiti brodove koji prevoze žitarice i gnojivo kako bi ublažila nadolazeću prehrambenu krizu širom svijeta, ali samo “pod uvjetom da se ukinu politički motivirana ograničenja koja je nametnuo zapad”, objavio je Kremlj.

Ranije je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da će nastavak izvoza iz Ukrajine biti dozvoljen samo ako se ukinu sankcije protiv Rusije.

Međutim, glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da je za neisporuku tona ukrajinskog žita zaslužna ruska pomorska blokada, a ne sankcije.

Trenutno nema razgovora o ukidanju sankcija, tvrdi Jean-Pierre. „Nema razgovora. Za ovo je kriva Rusija“, rekla je.

Rusija bi „pod hitno trebala zaustaviti rat s Ukrajinom“ koji je utjecao na globalnu sigurnost hrane, dodala je Jean-Pierre.

„Rusija aktivno blokira izvoz hrane iz ukrajinskih luka zbog čega se povećava glad u svijetu. Ovo je njihovo djelo.“


Italija želi odblokirati izvoz žitarica u lukama Crnog mora

Cilj Italije je da oslobodi izvoz žitarica blokiran u crnomorskim lukama, izjavio je italijanski premijer Mario Draghi novinarima nakon telefonskog razgovora s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

“Prva inicijativa koja bi se mogla početi istraživati je da se vidi da li bi se mogla ostvariti saradnja između Rusije i Ukrajine na deblokadi crnomorskih luka”, kazao je.

Draghi je rekao da će uskoro razgovarati s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim o tom pitanju.


Zelenski: Devet osoba ubijeno u Harkovu

Najmanje devet osoba je ubijeno u granatiranju Harkova, drugog najvećeg grada u Ukrajini, a 19 ih je ranjeno, izjavio je Volodimir Zelenski.

“Sve civili. Dijete od pet mjeseci i otac su ubijeni. Majka je u teškom stanju. Među ranjenima je i devetogodišnja djevojčica”, rekao je ukrajinski predsjednik.


SAD razmatra slanje raketnih lansera u Ukrajinu

Američki zvaničnici su rekli za Reuters da administracija Joe Bidena razmatra da pošalje Ukrajini reketne sisteme M142 (HIMARS), koji mogu imati domet nekoliko stotina kilometara.

Međutim, Washington je razgovarao s Kijevom o opasnostima eskalacije ako Ukrajina udari dublje u unutrašnjost Rusije, rekle su američke diplomate.

Razgovori koji prate pošiljke oružja, koji su veoma osjetljivi i zatvoreni za javnost, nisu uključivali eksplicitne geografske restrikcije u korištenju oružja koje se šalje u Ukrajinu.

Diskusijama o tome htjelo se dati do znanja da postoji rizik od eskalacije, rekla su za Reuters tri američka diplomatska izvora.


Gradonačelnik: 1.500 ubijenih u Sjeverodonjecku

Gradonačelnik grada Sjeverodonjecka, koji je centar žestokih borbi na istoku Ukrajine, rekao je da je najmanje 1.500 ljudi ubijeno, a da se samo 12 osoba uspjelo evakuirati u četvrtak.

Oleksandar Strjuk je kazao da je između 12.000 i 13.000 ljudi ostalo u gradu, gdje je 60 posto stambenih zgrada uništeno.

Sjeverodonjeck je jedini dio regije Lugansk u Donbasu pod kontrolom ukrajinskih vlasti, a ruske snage su ga pokušavale odsjeći od ostatka teritorije koju kontroliraju ukrajinske snage.


Zaporoška oblast prešla na moskovsko vrijeme

Zaporoška oblast, na jugu Ukrajine, prešla je na moskovsko računanje vremena, izjavio je član Glavnog vijeća regionalne uprave Vladimir Rogov.

Za RIA Novosti je rekao da više neće biti pomjeranja sata na zimsko i ljetnje računanje vremena, kao što je bilo kada je regija bila pod kontrolom Ukrajine, prenosi Tanjug.


Zelenski negoduje zbog podjela u EU

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je negodovanje zbog podjela unutar Evropske unije kada je riječ o novim sankcijama protiv Rusije te se upitao zašto je nekim zemljama dopušteno blokirati plan.

“Koliko će još sedmica EU pokušavati dogovoriti šesti paket?”, upitao se on u kasnonoćnom obraćanju, ističući da Rusija dnevno za opskrbu energentima od 27-članog bloka prima milijardu eura.

Unija raspravlja o šestom krugu mjera protiv Rusije, uključujući embargo na uvoz ruske nafte, prenosi Reuters.

Za takav potez potreban je konsenzus svih zemalja članica, ali Mađarska se za sada protivi toj ideji, s obrazloženjem da bi njena ekonomija pretrpjela prevelike štete.

“Naravno da sam zahvalan onim prijateljima koji zagovaraju nove sankcije. Ali, odakle moć ljudima koji blokiraju ovaj šesti paket? Zašto im je dopušteno imati toliku moć?” upitao se Zelenski.

U izjavama ukrajinskog predsjednika drugi dan zaredom prisutna je zaoštrena retorika kada je u pitanju pristup svijeta ratu u Ukrajini.

“Pritisak na Rusiju doslovno je pitanje spašavanja života. A svaki dan odugovlačenja, slabosti, raznih sporova ili prijedloga da se ‘pacifira’ agresor samo znači da će više Ukrajinaca biti ubijeno”, rekao je Zelenski.

Izvor: Al Jazeera i agencije