Samit ‘biti ili ne biti’ za euro u Briselu

David Cameron (desno) se protivi prijedlogu Angele Merkel i Nicolasa Sarkozyja o sporazumu zemalja eurozone (EPA)

Lideri Evropske unije (EU) počeli su u četvrtak navečer u Briselu samit za rješavanje dužničke krize u zoni eura kako bi pronašli odgovor na narastajuću krizu koja ozbiljno prijeti opstanku monetarne unije.

Očekuje se da će pregovori 27 lidera EU trajati duboko u noć, jer će oni pokušati da prebrode neslaganja oko izmjene osnivačkog sporazuma EU sa ciljem pooštravanja budžetske discipline, prenijela je francuska novinska agencija AFP.

Po AFP, liderima će usljed sve većih razmimoilaženja između članica eurozone i onih koje to nisu, kao što su Velika Britanija i Poljska, biti teško da uvjere investitore da će stajati iza “slabih karika”, kao što su Italija i Španija.

Samit je počeo radnom večerom, a nastavit će se u petak. 

Uoči početka samita, Jean Leonetti, francuski ministar za evropsku politiku izjavio je da bi euro mogao eksplodirati, a Evropa se raspasti.

“Stanje je ozbiljno … euro bi mogao eksplodirati a Evropa bi se mogla raspasti, što može biti pogubno ne samo za Evropu i Francusku, već i za cijeli svijet”, rekao je Leonetti za televizijsku kuću Canal Plus.

Bude li moguće, u raspravi o izlasku iz dužničke krize u eurozoni trebalo bi sudjelovati svih 27 zemalja članica EU-a, ocijenio je. 

Kladionica o nestanku eurozone

Hoće li se eurozona raspasti prije 2013. godine i hoće li Nicolas Sarkozy biti ponovno izabran za Francuskog predsjednika, samo su neke od neobičnih tema koje se nude za klađenje u britanskoj kladionici.

Britanci se klade kako će euro, kao valuta, propasti do 2012. godine, javlja AP. 

U tamošnjim kladionicama, William Hill, smatraju kako će euro prestati postojati do 2012. godine. Omjeri za to su 3 naprama 1, dok je ranije bio 10 naprama 1, prenosi Fena.

Također, klade se i na to koja će država u Evropskoj uniji prva odustati od zajedničke valute u čemu je Grčka, za sada, favorit s omjerom 7 naprama 1, a odmah iza nje je Italija s omjerom 7 naprama 2, prenosi u četvrtak Agencija VLM.

No Francuska i Njemačka, koje zagovaraju potpisivanje novog sporazuma EU,  ne isključuju mogućnost dogovora između 17 zemalja eurozone ako im se zemlje izvan eurozone, poput Velike Britanije ili Švedske, ne budu htjele pridružiti.

U međuvremenu, visoki zvaničnik eurozone izjavio je za Reuters nekoliko sati pred početak samita da će zemlje eurozone vjerovatno postići sporazum da će pozajmiti 150 milijardi eura Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) izdavanjem bilateralnih kredita svojih centralnih banaka.

„Vjerovatno će biti postignut dogovor kojim bi se resursi MMF-a, kroz bilateralne kredite centralnih banaka zemalja eurozone, povećali za oko 150 milijardi eura“, kazao je zvaničnik, te dodao da postoji nada da bi zemlje izvan eurozone mogle doprinijeti još 50 milijardi eura MMF-u.Bilateralni krediti MMF-u su predloženi kao način omogućavanja dovoljnog kapaciteta fondu da bi davao pozajmice zemljama eurozone zahvaćenim krizom. Time bi se mimoišla Evropska centralna banka, čiji mandat joj ne dozvoljava da direktno finansira deficite.

Novi sporazum

Uoči samita,  francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel uputili su zajedničko pismo predsjedniku Vijeća Evrope Hermanu Van Rompuyu, u kojem su istakli da novi sporazum EU treba potpisati do marta.

„Uvjereni smo da moramo djelovati bez odgađanja“,  istakli su lideri Francuske i Njemačke.

Van Rompuy  nudi samo izmjenu dosadašnjeg sporazuma

Evropski zvaničnici, između ostalog, predlažu pokretanje novog mehanizma pomoći – Evropski stabilizacioni mehanizam (ESM), paralelno sa sadašnjim Evropskim fondom za finansijsku stabilnost (EFSF), objavio je u srijedu londonski Financial Times.

Ranije ove godine, evropski lideri su donijeli odluku da sredinom 2012. formiraju novi stalni finasijski fond pomoći – ESM, vrijedan 500 milijardi eura.

ESM bi trebao zamijeniti EFSF, koji je žurno formiran u vrijeme dužničke krize i iskorišten za kredite Irskoj i Portugalu.

Prema posljednjim planovima, garancijski mehanizam bi trebao povećati mogućnosti EFSF-a na 600 milijardi eura.

Dok agencija za kreditni rejting Standard & Poor's razmatra smanjenje rejtinga svih 27 zemalja članica EU, evropski lideri pokušavaju preći brojne prepreke i uvesti oštrija pravila budžetske discipline.

U četvrtak je kineska agencija za kreditni rejting Dagong smanjila rejting Francuske, zbog činjenice da je dužnička kriza naštetila i ovoj evropskoj ekonomskoj sili.

Uoči dolaska na samit u Brisel, predsjednik Evropske komisije, Jose Manuel Barroso izjavio je:

„Samit koji će početi u Briselu je krucijalan. Ono što očekujem od čelnika vlada je da ne govore što ne mogu učiniti, već ono što će učiniti za Europu. Cijeli svijet nas gleda. Od nas se ne očekuje još više nacionalnih problema, već evropskih rješenja. Jako je važno da svi zajedno pokažemo, da cijela Europska unija pokaže da je euro nezamjenjiv!”

Izvor: Agencije