Nasilni studentski protesti u Čileu

Čileanska interventna policija bacila je suzavac i koristila  vodene topove kako bi rastjerala nasilne demonstrante na rubu inače mirnih studentskih demonstracija u glavnom gradu Santijagu.

Desetine hiljada nastavnika, učenika, roditelja i aktivista marširali su u središnjem dijelu Santijaga, po peti put u dva mjeseca, zahtijevajući reforme od konzervativne vlade predsjednika Sebastiana Pinere.

Mirni protesti su narušeni kada je grupa mladića s kapuljačama na glavama počela bacati kamenje na interventnu policiju u blizini predsjedničke palače La Moneda. Neki od mladića razbijali su ulične svjetiljke i prozore, te zapalili nekoliko automobila.

Štrajk glađu

Policija tvrdi da je u maršu sudjelovalo 60.000 ljudi, no organizatori kažu da je na ulicama Santijaga bilo 100.000 građana.

Neki studenti, učesnici demonstracija, nosili su transparente s natpisom: “Došlo je vrijeme da se borimo, a ne da pregovaramo”.

Demonstranti su prošli i pored škole Dario Salas, u kojoj tri maloljetnika štrajkuju glađu  21 dan u znak podrške studentskim zahtjevima.

Čileanski studentski protesti počeli su prije tri mjeseca i već su doveli do promjene ministra.

Prošle sedmice, u demonstracijama je uhapšeno blizu 900 ljudi, dok je 90 policajaca tom prilikom ozlijeđeno.

U posljednjih nekoliko mjeseci, stotine hiljada ljudi je izašlo  na ulice kako bi podržali ovaj pokret, čiji su protesti prerasli u najveće masovne mitinge u Čileu još od pada vojne diktature 1990. godine.

Studentski protesti su imali značajan utjecaj na popularnost predsjednika Sebastiana Pinere, koji je umanjen za 26 posto prema anketi objavljenoj prošle sedmice, što je najniža podrška bilo kojem čileanskom predsjedniku još od 1990. godine.

Studenti žele da država preuzme  javni školski sistem, gdje je 90 posto od  3,5 miliona studenata obrazovano. Sistem je trenutačno u rukama lokalnih vlasti, što, prema demonstrantima, rezultira dubokim nejednakostima.

Čile ima najveći dohodak po stanovniku od bilo koje zemlje u Latinskoj Americi, ali andska nacija ima najveće oscilacije u prihodima u regiji.

Studenti također žele pristupačnije visoko obrazovanje: većina Čileanaca  uzela je kredita kako bi išla na privatne univerzitete, jer je javnih isuviše malo i siromašni su.

“Marširam, jer imam dvoje djece i ne mogu spojiti kraj s krajem, oni će biti u dugovima dugi niz godina kada odu na fakultet“, kazala je demonstrantica Graciela Hernandez, agenciji AFP.

“Vlada nas ne sluša, želimo novi sistem obrazovanja u Čileu, a prijedlozi vlade se ne bave onim što želimo”, rekao je Manuel Soto, demonstrant sa Univerziteta u Santijagu.

“Protesti će se nastaviti … sve dok nam vlada ne omogući bolje obrazovanje”, rekao je Soto za AFP.

Podrška sindikata

Policija je odobrila ovaj marš u utorak, za razliku od protesta prošle sedmice, koji je rezultirao s više od 800 uhapšenih.

Protesti se održavaju otkad je Pinera, prvi desničarski predsjednik vlade Čilea  od  1990. godine, ranije ove godine najavio veliko smanjenje budžeta za obrazovanje.

Protesti su također održani i u drugim gradovima Čilea, Arici, Valparaisu i Koncepcionu.