Izraelski napadi na Gazu: Oružje i razmjeri razaranja

Duže od mjesec noćno nebo Pojasa Gaze osvjetljava crveni sjaj bljeskova raketa koje donose smrt i razaranje njenim stanovnicima, a u Gazi ih živi 2,3 miliona.

Isto je i tokom dana, samo su boje drugačije; plavo nebo iznad Gaze postane crno od oblaka dima, koji se dižu iz tek sravnjenih domova.

Od početka najnovijeg napada Izraela na Pojas Gaze, koji je uslijedio nakon iznenadnog napada Hamasa 7. oktobra, izraelska vojska je ubila više od 10.800 ljudi, od toga najmanje 4.300 djece.

Osim toga, hiljade se vode kao nestali ili su zarobljeni ispod ruševina.

Izrael kaže da je pogodio najmanje 12.000 meta širom opkoljene palestinske teritorije u periodu od 7. oktobra do 1. novembra, što ovaj napad čini jednom od najintenzivnijih kampanja bombardiranja u novijoj historiji.

Razaranje ekvivalentno dvjema nuklearnim bombama

Prema podacima Euromediteranskog monitora za ljudska prava, Izrael je na Pojas Gaze bacio više od 25.000 tona eksploziva od 7. oktobra, što je ekvivalent dvjema nuklearnim bombama.

Poređenja radi, nuklearna bomba Little Boy (Mali dječak) koju su Sjedinjenje Američke Države bacile na Hirošimu tokom Drugog svjetskog imala je snagu eksplozije od 15.000 tona i uništila je sve u krugu od 1,6 kilometara.

Grafika ispod upoređuje kumulativnu eksplozivnu snagu izraelskih bombi bačenih na Gazu s drugim snažnim eksplozijama.

Satelitski snimci i fotografije pokazuju da su cijela naselja sravnjena zajedno s brojnim bolnicama, školama, bogomoljama i domovima oštećenim ili uništenim u izraelskim kopnenim, pomorskim i zračnim napadima.

Onesposobljeni su i cijeli komunikacijski sistemi i postrojenja za preradu vode.

Prema najnovijim podacima Ureda Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i palestinske vlade, do 7. novembra izraelski napadi su oštetili najmanje polovinu domova u Gazi:

• 222.000 stambenih jedinica je oštećeno, a više od 40.000 je potpuno uništeno
• 278 obrazovnih ustanova je oštećeno
• 270 zdravstvenih ustanova je napadnuto
• 69 bogomolja je oštećeno, uključujući džamije i crkve
• 45 saniteta je oštećeno
• 11 pekara je uništeno

"Izraelsko korištenje 'pametnih bombi' u Gazi dio je šire vojne strategije usmjerene na precizno ciljanje militantne infrastrukture kako bi se ostvarili vojni ciljevi, bez pokušaja da se ograniče civilne žrtve i šteta na infrastrukturi“, kazao je za Al Jazeeru Elijah Magnier, vojni analitičar koji se bavi sukobima na Bliskom istoku.

"Efikasnost tog oružja u ostvarivanju strateških ciljeva bez uzrokovanja neproporcionalne štete je nemoguća“, dodao je Magnier.

U Gazi živi 1,7 miliona izbjeglica, koje su etnički očišćene iz predjela koji su sada dio Izraela.

Većina izbjeglica živi u ili blizu osam gusto naseljenih izbjegličkih kampova.

Na sjeveru Gaze je jedan od najvećih kampova, Jabalia.

Izraelska vojska je u više navrata gađala ovaj kamp, u kojem živi oko 116.000 registriranih izbjeglica u najmanje osam slučajeva - 9, 12, 19, 22. i 31. oktobra i 1, 2. i 4. novembra, usmrtivši nekoliko stotina ljudi.

U ovom kampu se nalaze tri škole kojima upravlja UN i koje su pretvorene u skloništa za stotine raseljenih porodica.

Izraelska vojska je saopćila da je u napadima na Jabaliju 1. novembra ubijen zapovjednik Hamasa Ibrahim Biari, za kojeg vjeruju da je odigrao ključnu ulogu u planiranju i izvedbi napada na Izrael 7. oktobra.

Oružano krilo Hamasa, Brigade Al-Qassam, saopćilo je da je u pomenutom napadu ubijeno sedmero civila, među kojima su bila i tri civila sa stranim pasošima.

Nakon napada na kamp Jabalia, palestinski mladić je opisivao kako je izvukao tijelo bez glave iz ruševina, dok je drugi čovjek pitao: "Kada je postalo u redu napadati skloništa? Ovo je tako nepošteno.“

Dok je većina razaranja bila usmjerena na sjever Gaze, čak ni njen jug, koji je Izrael proglasio sigurnom zonom, nije bio pošteđen.

Procjenjuje se da je između 800.000 i milion ljudi prešlo na jug Pojasa Gaze, dok je od 350.000 do 400.000 njih ostalo na sjeveru ove enklave.

Situacija na terenu je takva da oni u bolnicama, invalidi i stariji nisu u stanju kretati se.

Zračni napadi su neselektivni, ciljaju UN-ove škole, bolnice i proglašene "sigurne zone“.

Izraelski napadi su gađali glavne ceste koje koriste civili dok bježe na jug, kao i predjele na jugu Gaze, uključujući Deir el-Balah, Khan Younis i Rafah.

Izraelski poriv je bio "potpuno eliminirati“ Hamas, međutim, stvarnost na terenu je bila eliminacija cijelih naselja, generacija Palestinaca i njihovih načina opstanka.

Prema analizi satelitskih snimaka temeljenih na podacima koje je prikupio radar Sentinel-1, a analizirali istraživači Corey Scher iz CUNY Graduate Centra i Jamon Van Den Hoek sa Državnog univerziteta u Oregonu, do 18 posto zgrada u Pojasu Gaze je oštećeno između 7. oktobra i 5. novembra, uključujući:

• 30 do 40 posto na sjeveru Gaze
• 24 do 32 posto u Gaza Cityju
• šest do devet posto u Deir el-Balahu
• pet do osam posto u Khan Younisu
• tri do pet posto u Rafahu

Izraelska upotreba precizno navođenih projektila (PGM) baca sumnju na tvrdnju da ove "pametne“ bombe smanjuju kolateralnu štetu.

"Vojske širom svijeta često opravdavaju upotrebu pametnih bombi na temelju toga da su preciznije i, stoga, humanije i legalne prema međunarodnom humanitarnom pravu. Princip distinkcije, osnova ovog zakona, zahtijeva od napadačke izraelske vojske da uvijek razlikuje borce i vojne mete na jednoj strani i civile i civilne objekte na drugoj i da cilja ove prve“, kazao je Magnier za Al Jazeeru.

"Iznad svega, ovaj zakon od Izraela zahtijeva da poštuje međunarodno pravo kako bi osigurao da se ne počine nikakvi zločini protiv čovječnosti i da nijedan vojni cilj ne bude pogođen pored civilnog cilja za koji se zna da sadrži veliki broj interno raseljenih osoba. Svi ovi principi, uključujući Ženevsku konvenciju, nisu poštovani na mnogim mjestima u Gazi.“

Prema vizualnoj analizi The New York Timesa, The Guardiana i stručnjaka, izraelske snage su koristile bombe od 907 kilograma u napadu na izbjeglički kamp Jabalia 31. oktobra.

Identificirana su dva udarna kratera široka 12 metara.

Koliko štete može nanijeti bomba od 230 kilograma?

Prema podacima Projekta za odbrambene alternative (PDA), koji provodi istraživanja i analize, eksplozija bombe od 230 kilograma će znatno oštetiti, povrijediti ili ubiti sve i svakoga u krugu od 20 metara.

Eksplozija bombe od 907 kilograma povećat će radijus razaranja na 35 metara.

U prosjeku, na različitim vrstama površina, bomba od 230 kilograma može kreirati krater širok 7,6 metara i dubok  2,5 metra, dok će bomba od 907 kilograma napraviti krater širok 15 metara i dubok pet metara, prema podacima PDA.

Čak i uz savršenu inteligenciju i tačnost, mnoge od precizno navođenih raketa koje Izrael koristi izazivaju neproporcionalnu kolateralnu štetu.

Ovo oružje nosi stotine kilograma eksploziva obloženih metalom.

Unutar prve sedmice rata između Izraela i Hamasa, administracija Joea Bidena je poslala 1.800 setova zajedničke municije za direktan napad (JDAM), bombe malog promjera (SDB) i drugu municiju za Izrael.

Održavanje izraelske vojne nadmoći ključni je element bliskoistočne politike SAD-a.

To postižu tako što SAD finansira sve veći izraelski vojni arsenal.

Početkom novembra je SAD usvojio zakon o slanju paketa vojne pomoći Izraelu u vrijednosti od 14,5 milijardi dolara.

Između 1976. i 2022. godine SAD je opskrbio Izrael s blizu 30.000 komada pametne municije, uključujući laserski navođene bombe Paveway, zajedničku municiju za direktni napad (JDAM) i bombe malog promjera (SDB).

Koje 'pametne bombe' Izrael koristi?

Precizno navođeni projektili (PGM), poznati i kao pametne bombe, koriste napredne sisteme navođenja da pogode mete od velike vrijednosti.

Mogu biti ispaljene ili ispuštene iz aviona i bespilotnih letjelica.

Sistemi navođenja u ovom oružju mogu biti iskorišteni da pretvore "glupe bombe“, koje su slobodnopadajuća, nenavođena municija u precizno oružje.

"Pametne bombe su opremljene različitim bojevim glavama dizajniranim za različite mete. Neke su dizajnirane da prodiru u čvrste bunkere, dok druge imaju fragmentacijske bojeve glave kako bi se nanijela maksimalna šteta izloženom osoblju i opremi“, kazao je Magnier za Al Jazeeru.

Sistemi za navođenje ugrađeni u precizno navođene projektile uključuju GPS tehnologiju, inercijalne navigacione sisteme (INS) i lasersko navođenje, gdje metu označavaju ili kopnene snage ili sama letjelica, a potom se ispušta bomba.

Većina bombi koje je Izrael bacio pripada porodici Mk 80, koju je dizajnirala Amerika.

Među tim bombama su JDAM-ovi, laserski navođene bombe Paveway i bombe malog promjera.

Prikazane su na grafici ispod.

Prema Vojnom bilansu za 2023. Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), izraelske zračne snage imaju 339 borbenih aviona, uključujući 309 jurišnih aviona.

Od tog broja:

• 196 su avioni tipa F-16
• 83 su avioni F-15
• 30 su avioni F-35

SAD je slao dodatne borbene avione Izraelu u najnovijoj eskalaciji.

Ovi borbeni avioni američke proizvodnje mogu nositi razne vrste municije, uključujući rakete zrak-zrak i zemlja-zrak.

Avioni F-15 Eagle mogu nositi niz različitih bombi uključujući i municiju JDAM.

Avioni F-16 Fighting Falcon su višenamjenski borbeni avioni koji mogu nositi bombe od 114 kilograma (Mk-81), od 230 kilograma (Mk-82), od 454 kilograma (Mk-83) i od 907 kilograma (Mk-84) za općenitu upotrebu kao i precizno navođene varijante pomenutih bombi.

Avion F-35 Lightning II također može nositi bombe od 230 kilograma (Mk-82), od 454 kilograma (Mk-83) i od 907 kilograma (Mk-84).

Efikasnost precizno navođenih projektila zavisi od više faktora među kojima je i kvalitet primljenih podataka.

„Ako su podaci o meti manjkavi, i najpreciznije oružje će pogoditi pogrešnu metu“, kazao je Magnier Al Jazeeri.

Ključna je i funkcionalnost oružja, gdje tehničke greške mogu uzrokovati to da pametna bomba promaši metu, a ljudska greška tokom procesa ciljanja može dovesti do pogrešne identifikacije oznaka.

„Bilo je izvještaja da su se u različitim sukobima, nedugo nakon prvobitnog napada desili sekundarni napadi, pogodivši spasilačke timove i civile koji su pritekli u pomoć ranjenima, značajno povećavši broj civilnih žrtava“, kaže Magnier.

Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje razaranje objekata ključnih za opstanak civilne populacije, kao što su vodovod, struja i zdravstvene ustanove.

Nedavno je izraelski zračni napad na konvoj hitne pomoći u blizini bolnice Al-Shifa ubio najmanje 15 ljudi i ranio 60, prema riječima zdravstvenih zvaničnika i humanitarnih radnika.

Najveća zdravstvena ustanova u Pojasu Gaze, bolnica Al-Shifa jedna je od najmanje 270 zdravstvenih ustanova koje je Izrael napao tokom proteklog mjeseca.

Od 3. novembra, glavni generatori koji su proizvodili struju u bolnici Al-Shifa i Indonezijskoj bolnici, prestali su s radom. Izraelski ratni avioni su nastavili napadati bolnice i predjele oko njih, gdje su pacijenti, zdravstveni radnici i stotine ljudi koji bježe od sukoba potražili utočište.

„S obzirom da se takve stvari rade s namjerom da se izgladnjuje populacija ili da im se uskrati pristup zdravstvenim uslugama, ti postupci se smatraju ratnim zločinima“, kaže Magnier.

Magnier objašnjava da je uskraćivanje takvih usluga u obliku kolektivnog kažnjavanja zabranjeno Četvrtom ženevskom konvencijom, što za sobom povlači pitanje kako pozvati Izrael na odgovornost za postupke u Gazi gdje upotreba precizno navođenih projektila ukazuje na sve osim preciznog ratovanja.

„Kontinuirana upotreba precizno navođenih projektila u Gazi, čak i kada se ciljaju vojne instalacije, može imati dalekosežni utjecaj na infrastrukturu i psihologiju populacije“, kazao je Magnier Al Jazeeri.

„Ponovljeni napadi mogu doprinijeti osjećaju straha i bespomoćnosti među civilnom populacijom, navodeći ih da napuste sigurnije područje prvom prilikom.“