Strahovi analitičara: Prekid vatre u Gazi neće opstati bez političkog procesa
Izraelska vlada je u više navrata nastojala spriječiti primirje, a moglo bi biti isto i ovaj put, kažu stručnjaci.

Prekid vatre koji su dogovorili Izrael i palestinska grupa Hamas donio je optimizam da će izraelski 15-mjesečni rat protiv Gaze konačno završiti. No, neki analitičari još nisu sigurni da će se dogovor odvijati prema planu.
Podjela sporazuma u tri faze otvara mogućnost da se njegovi uslovi prekrše ili da strane – naročito Izrael – odustanu od njegovih uslova, rekli su analitičari.
Nastavite čitati
list of 4 itemsIzrael se povlači iz UN-ovog Vijeća za ljudska prava
EU: Gaza je sastavni dio buduće palestinske države
Trumpove izjave o Gazi Rusija opisala kao ‘šokantne’
Dogovor predviđa da početnu fazu od 42 dana – u kojoj se nalaže razmjena nekih zarobljenika i zatvorenika, izraelsko povlačenje iz naseljenih područja i povećanje pomoći – slijede dodatne u kojima će se, također, dogoditi više razmjena zarobljenika, kao i trajno izraelsko povlačenje iz Gaze i održivi prekid vatre.
Stručnjaci koji su razgovarali s Al Jazeerom strahuju da će izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji se mjesecima odupirao prekidu vatre i insistirao na tome da se Hamas mora uništiti, nastaviti s neprijateljstvima nakon što zarobljenici budu vraćeni kako bi navodno “kaznio” palestinsku grupu, ojačao sigurnost Izraela i vlastiti politički opstanak, na neki način kriveći Hamas za neuspjeh dogovora.
“Izrael je veoma dobar u kršenju primirja i stvaranju utiska da to nije njegova krivica”, rekla je Mairav Zonszein, ekspertica za Izrael i Palestinu pri Međunarodnoj kriznoj grupi.
Privremeno olakšanje
Prekid vatre u Gazi najavili su američki predsjednik u odlasku Joseph Biden i katarski premijer šeik Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim al-Thani.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump je, također, najavio svoju podršku – a naširoko se izvještava da je njegov pritisak, a on bi trebao preuzeti dužnost u ponedjeljak, pogurao pregovore o prekidu vatre do dogovora.
Sporazum ima za cilj okončati razorni rat koji je natjerao pravne stručnjake, grupe za ljudska prava i stručnjake Ujedinjenih naroda da optuže Izrael za “genocid” zbog njegove politike izgladnjivanja Palestinaca i uništavanja usluga potrebnih za održavanje života.
Južnoafrička Republika pokrenula je i slučaj pred Međunarodnim krivičnim sudom, optužujući Izrael za genocid, što su podržale brojne zemlje.
Izrael je ubio više od 46.700 ljudi – muškaraca, žena i djece – i protjerao gotovo cijelu prijeratnu populaciju od 2,3 miliona ljudi iz njihovih domova kroz napade i naredbe da pobjegnu ili se u suprotnom suoče s bombardiranjem i kopnenim napadima.
Rat je počeo nakon napada predvođenih Hamasom na jug Izraela 7. oktobra 2023, u kojima je ubijeno 1.139 ljudi, a 250 je zarobljeno.
Mnogi od zarobljenika pušteni su u prethodnom prekidu vatre u novembru 2023, a očekuje se da će preostali biti pušteni u razmjeni za stotine palestinskih zatvorenika, što se može očekivati u roku nekoliko sedmica.
Međutim, Zonszein vjeruje da bi dogovor mogao propasti nakon te tačke.
“Ovaj dogovor će pružiti trenutno olakšanje dostavljanjem humanitarne pomoći te omogućiti oslobađanje talaca i zatvorenika. Dogovor je više trenutna pauza nego dugoročno rješenje”, rekla je za Al Jazeeru.
Diana Buttu, palestinska pravna ekspertica i bivša pregovaračica Palestinske oslobodilačke organizacije, također se plaši da bi nejasnoća sporazuma mogla omogućiti Izraelu da ga okonča u bilo kojem trenutku. Jedan izraz, naprimjer, zahtijeva od Izraela da se povuče natrag do “granice” Pojasa Gaze, za razliku od granice iz 1967. godine, koja označava granice Izraela od okupiranog teritorija.
Ova formulacija, kaže Buttu, izaziva zabrinutost hoće li se Izrael zaista u potpunosti povući iz enklave.
“Sporazum je vrlo nejasan i postoji mnogo mjesta gdje Izrael može – i hoće – manevrirati”, govori Buttu za Al Jazeeru.
Politički strahovi
Dogovoreni prekid vatre otprilike je isti kao onaj raniji predložen u maju, s kojim se složio Hamas, ali ga je odbio Izrael, koji je odmah krenuo u invaziju na grad Rafah u južnoj Gazi. U to je vrijeme Biden upozorio Izrael da je Rafah, gdje žive stotine hiljada raseljenih Palestinaca, crvena linija, zbog straha da bi invazija pogoršala ionako strašnu humanitarnu krizu u Gazi.
Međutim, SAD nije ispunio svoju prijetnju da će kazniti Izrael nakon što je njegov saveznik poslao vojsku u Rafah. Izraelski potez bio je dio šireg Netanyahuovog obrasca da našteti prijedlozima za prekid vatre, kako bi svoju krhku krajnje desnu koaliciju održao na okupu dok ne povrati dovoljno popularnosti da se kandidira na novim izborima.
Ekstremno desničarski ministar finansija Bezalel Smotrich i ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir iskoristili su Netanyahuove političke strahove kako bi progurali vlastitu agendu, poput održavanja rata u Gazi na neodređeno vrijeme, kažu stručnjaci.
“Svi vide Netanyahua kao dominantnu silu u izraelskoj politici, ali nevjerovatno je koliko su Smotrich i Ben-Gvir uspjeli iskoristiti njegove političke strahove za provođenje vlastitih ciljeva”, rekao je Hugh Lovatt, stručnjak za Izrael i Palestinu iz Evropskog vijeća za vanjske odnose.
Čini se da je Netanyahu povratio veći dio svoje popularnosti od 7. oktobra 2023, kada je ona pala.
Međutim, još se čini opreznim u vezi s prekidom vatre zbog straha za svoj politički opstanak.
“Današnji Netanyahu nije onaj iz prošlosti. Više ga je strah i nije u stanju donositi odluke, što je dovelo do strateške paralize”, rekao je Lovatt.
Dan poslije?
Od početka rata u Gazi SAD se zalagao da se Palestinska samouprava (PA), koja ima dio kontrole nad okupiranom Zapadnom obalom, vrati i upravlja Gazom.
PA je nastao prema Sporazumu iz Osla 1993. godine, koji su potpisali izraelski i palestinski čelnici i kojim je počeo mirovni proces s tobožnjim ciljem stvaranja palestinske države.
Više od dvije decenije mirovni proces nije funkcionirao, velikim dijelom zbog toga što je Izrael proširio naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, koja su nezakonita prema međunarodnom pravu, i nametnuo ograničenja koja su politički, ekonomski i teritorijalno odsjekla Gazu od Zapadne obale, navodi se u izvještaju Human Rights Watcha.
PA, također, uglavnom vodi Fatah, palestinska stranka koja je vodila kratki građanski rat s Hamasom 2007, što je dovelo do podjele u palestinskom nacionalnom pokretu.
U ratu je PA zapravo izbačen iz Gaze i ograničen na Zapadnu obalu, gdje ima ograničenu vlast pod izraelskom ukorijenjenom okupacijom.
Hamas je preuzeo Pojas Gaze, koji je Izrael tada označio kao “neprijateljsku” teritoriju i stavio ga pod kopnenu, pomorsku i zračnu blokadu.
Svaki plan da se PA vrati u Gazu zabrinjava Izrael jer bi politički i teritorijalno ponovno povezao okupirana područja i oživio pozive za palestinskom državnošću, prema Omaru Rahmanu, stručnjaku za Izrael i Palestinu pri Bliskoistočnom vijeću za globalna pitanja.
“Ako imate ujedinjenu palestinsku teritoriju pod ujedinjenim palestinskim vodstvom, tada će Izrael biti pod pritiskom da sudjeluje u završnoj igri, a Netanyahu ne želi da se to dogodi”, rekao je za Al Jazeeru.
Osim toga, stručnjaci su za Al Jazeeru rekli da ne vide potpuno povlačenje Izraela iz Gaze, uglavnom zbog njegovog straha da bi Hamas mogao ponovno uspostaviti kontrolu nad enklavom i obnoviti svoje sposobnosti.
Netanyahu je ranije rekao da bi Izrael trebao imati “potpunu sigurnosnu kontrolu” nad Gazom na “neodređeni” vremenski period.
“Tužna historija Gaze pokazuje nam da postoji ciklus eskalacije i deeskalacije jer ne postoji politički okvir za rješavanje temeljnih uzroka”, rekao je Lovatt. “Oni koji žele nastaviti borbe u Gazi vjerovatno će u nekom trenutku imati priliku.”