Porodica Korkut: Božja milost bosanskom narodu

Korkuti su u Bosnu došli zajedno sa sultanom Fatihom. Njihovo prisustvo vezano je za Mostar, Nevesinje i od 19. stoljeća Travnik.

Ova porodica je bosanskohercegovačkom društvu dala mnogo učenjaka, naučnika, istraživača i političara. Najpoznatiji Korkuti su Derviš, zbog spašavanja Sarajevske Hagade, i Besim kao najpoznatiji prevodilac Kur'ana na južnoslavenskim prostorima.

U povodu izlaska iz štampe knjige Porodica Korkut razgovarali smo sa njenim autorom, dr. hfz. Džemailom Ibranovićem, imamom u Sulejmaniji (Šarenoj) džamiji u Travniku.

• Koji su Vaši motivi da se upustite u vrlo zahtjevan istraživački poduhvat proučavanja porodice Korkut koja je kroz više stoljeća dala Bosni i Hercegovini mnogo istaknutih ličnosti?

– Rat u kojem sam bio aktivni učesnik neminovno je probudio radoznalost u svakom od nas o porijeklu našeg naroda, njihovih korijena te želje za očuvanjem bošnjačke kulture i tradicije. Ako nas već dušmani ubijaju i progone vijekovima, šta je tome razlog? Naša vjera islam, naše bošnjaštvo ili nešto drugo?

Korkuti su po svojoj kućnoj tradiciji turskog porijekla (riječ korkut na turskom znači “onaj koji zadaje strah”, jer je prvi starenik Korkut-beg došao u Bosnu u vojsci sultana Fatiha kao dokazani borac – gazija) a kako su od trećeg koljena bavili se naukom (ulema) uspjeli su sačuvati svoju porodičnu genealogiju zadnjih 570 godina u Bosni. Pod uticajem ovog rada o porodici Korkut, počeo sam istraživati i svoju lozu Ibranovića. Uspio sam, istina, dobaciti tek do zadnjih 150 godina, jer tek predstoje ozbiljna istraživanja.

• Korkuti su najpoznatija alimska porodica u Travniku koja je imala i politički uticaj. Muftija Hadži Hazim-ef. Korkut se nije slagao sa pružanjem otpora austrougraskoj okupaciji kao što se njegov otac usprotivio Pokretu za autonomiju, ili njihov potomak Derviš koji je štitio Jevreje. Jesu li Korkuti kroz historiju uvijek bili na ‘pravoj strani’?

– Mislim da je porodica Korkut bila Božje davanje, Božja milost bosanskom narodu. Sve njihove poteze treba posmatrati kroz duh vremena u kom su živjeli. Sidi muftija je sigurno imao jasnu sliku o neuspjehu Husein-kapetana Gradaščevića, kao i njegov sin Hazim o dolasku Austro-Ugarske u Bosnu. Dakle, u odnosu na druge, znali su “šta se iza brda valja” kako je to naš narod rezonovao.

Prema islamskim izvorima Jevreji su pripadnici Knjige i muslimani imaju obavezu da ih štite.

• Najpoznatiji Korkut među Bošnjacima, odnosno muslimanima na prostoru nekadašnje Jugoslavije je Besim jer je njegov prijevod Kur'ana najprihvaćeniji. Kakav je bio njegov životni put i sa kojim izazovima se suočio tokom prevođenja i publikovanja prijevoda Kur'ana?

– Najveći doprinos Besima Korkuta na vjerskom polju bio je, svakako, njegov prijevod Kur‘ana, na kojem je radio više od jedne decenije. Interesantno je napomenuti da je na njega veliki uticaj u ovom hajirli djelu izvršio baš njegov brat po ocu, ranije spominjani Derviš Korkut Munibov, koji mu je mnogo pomagao na ovom planu. Poduhvat koji je napravio Besim Korkut približavajući Božju riječ kroz prijevod našem čovjeku, zaista je neizmjerljiv. Jednostavan stil prevođenja učiniće da će ovaj prijevod doživjeti više izdanja (sa arapskim originalom ili bez njega, džepnog formata, štampan po džuzovima (samo neki dijelovi), prijevod sniman na audio kasete i sl.), pa čak biti i osnova za prevođenje Kur‘ana i na neke druge jezike.

Bio je to vrhunac Besimovog znanja, snalažljivosti i hrabrosti. Jer, u pitanju je bila Božja riječ, u koju je i sam Besim vjerovao. Stoga, ne čude svi strahovi u kojima je bio ovaj revni istraživač. Tim prije što arapski jezik obiluje svakojakim figurama u govoru (alegorija, metafora, metonimija), te riječima koje imaju po više značenja, ili više riječi (naziva) za jedno značenje (sinonimi i homonimi). Pored toga, svaki jezik, a arapski posebno, ima neke osobenosti koje ne nalazimo u drugim jezicima, što dolazi do izražaja i čini poteškoću naročito prilikom prijevoda. Imajući sve ovo u vidu, za Besima je bilo nužno da konsultuje i mnoge tefsire (komentare Kur‘ana). Kada bi se našao u nedoumici za pojedine ajete konsultovao je ljude svoga ranga kao što su bili Kasim Dobrača, Derviš M. Korkut i drugi. Nekada ga je tumačenje pokoje riječi ili rečenice ili odlomka zadržavalo po više dana, sedmica, pa i mjeseci. Njegova bratična Bisera, udana Salihagić, u Banja Luci, je kazivala kako se njoj Besim tužio da je samo suru As-Samed prevodio mjesec dana.

Kako su kroz Kur‘an zastupljene različite naučne discipline Besim se nije ustručavao da kontaktira mnoge naučne radnike. Na ovom putu zaista nije žalio sebe. Govorio je: “Strah me je pred Bogom i pred naukom, pa me često proganja misao da li ću bar donekle udovoljiti zadatku koji sam preuzeo na sebe“. Malo je spavao. Naročito kada je bio pri kraju prevođenja, provodeći noći u razmišljanju, koje bi varijante prijevoda bile najbolje. Želja mu je bila, takođe, da na kraju jedan od naših najuvaženijih književnika pročita rukopis i da svoju jezičnu i stilsku recenziju.

• Životna priča Derviša Korkuta ovu porodicu veže i za stradanja Jevreja tokom Drugog svjetskog rata. Derviš se pitanjima odnosa vlasti prema Jevrejima bavio i ranije, a poznat je po spašavanju Sarajevske Hagade i Mire Papo. Međutim, nakon rata te zasluge nisu prepoznate. Da li je upravo Derviš najveća žrtva sistema u historiji porodice Korkut?

– Koliko je meni poznato ime Derviša Korkuta je upisano u Aleji pravednika u Tel Avivu radi njegove žrtve u spašavanju Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.

Jedne prilike upitao sam r. hafiza Traljića, koji je bio naša ‘hodajuća enciklopedija’ – zašto su komunisti osudili Derviša Korkuta koji je sebe zalagao za spas tuđih života, na godine robije. Hafiz Traljić mi je odgovorio: “Komunisti su znali sve njegove zasluge, ali su oni nastojali da svu muslimansku inteligenciju osude tražeći i najmanji razlog za to”. Taj razlog su našli u dočeku palestinskog muftije El-Husejnija u toku Drugog svjetskog rata. Derviš Korkut je stoga paradigma bošnjačkog čovjeka koji se žrtvuje za druge, čak i na svoju štetu, jer je svjestan da postoji i Božji sud.

• Jedna od priča po kojima je Travnik poznat jest ‘travnička jacija’ (pomjeranje početka zadnje molitve zbod dugih ljetnih dana, a na molbu seljaka oko Travnika koji su rano ustajali) koja je vezana za rodonačelnika travničkih Korkuta – Derviša Muhameda, zvanog Sidi muftija. Možemo li razumjeti njegovu fetvu kao izuzetno pozitivni primjer razumijevanja intencija šerijata?

– Prije tri godine u Glasniku Rijaseta IZ BiH vođena je polemika o ‘travničkoj jaciji’, koja se i danas praktikuje u travničkim selima. Ova tzv. težačka jacija je u potpunom suglasju sa izvorima šerijata koji su vjekovima potvrđivali riječi Poslanika, s.a.v.s: “Olakšavajte, a ne otežavajte”. Aktuelni travnički muftija je to u potpunosti potkrijepio dokazima, iako je neke “nevjerne Tome” dovode u pitanje radi toga što ova fetva nije sačuvana u rukopisnoj formi.