Četiri odgovora zašto je Rusija anektirala Krim
Trenutno je Krim ruski ‘nepotopivi nosač aviona’, o čemu nijedna pomorska sila ne može ni sanjati, kako Rusi ponosno pišu na društvenim mrežama.

Piše: Fahim Sourani
Strateški značaj Krima za Rusiju prevazilazi geopolitičke, historijske, vojne, sigurnosne i ekonomske aspekte, te obuhvata i oblast energetske sigurnosti i saradnje s drugim zemljama.
U isto vrijeme, smatra se jednim od najvažnijih elemenata pretenzija Moskve da učvrsti svoju poziciju utjecajnog centra u novonastajućem multicentričnom svijetu. Rusija smatra kako je neophodno da stvori konstruktivne i smislene odnose, prije svega sa partnerskim zemljama na Bliskom istoku, regionu Kaspijskog mora i Crnog mora, kao i u Aziji u okviru grupe BRICS, posebno uz ogroman rast uloge ”kineskog faktora” u 21. vijeku.
Na osnovu toga, nije iznenađujuće da je Rusija nakon aneksije poluostrva u martu 2014. godine obznanila svoju namjeru da u potpunosti iskoristi geostrateški potencijal poluostrva i da nastavi s razvojem ruske Crnomorske flote.
Važno je napomenuti da strateški značaj kaspijskog i crnomorskog regiona nije ograničen samo na susjedne zemlje, već ima širi značaj u geopolitičkom smislu kako bi se razvijala Euroazijska unija u skladu sa željama Rusije, te realizirali veliki projekti i investicije u okviru BRICS grupe, čime Krim dobija dodatni strateški značaj u očima Kremlja.
Iako je kontrolom Krima Rusija dobila dodatne faktore moći u vojnom aspektu sukoba sa Zapadom, a još više u aktualnom ratu s Ukrajinom, dobici koje je Moskva time postigla uključivali su i druge, ne manje važne dimenzije, koje su, između ostalog, doprinijele tome da specijalna vojna operacija, kako je Rusija naziva, dobije veliku podršku naroda.
Prije svega, to je dovelo do, kako se u Rusiji opisuje, neviđenog porasta samosvijesti i nacionalnog osjećaja, što se odrazilo na popularnost predsjednika Vladimira Putina koja je na najvećem nivou od njegovog prvog dolaska na vlast 2000. godine, a društvo je uglavnom ujedinjeno oko političkog vodstva. Demografska situacija u Rusiji je također dobila na zamahu zbog povećanja broja stanovnika, uključujući oko dva miliona etničkih Rusa sa poluostrva koji su postali ruski državljani.
Koliki je vojni značaj Krima?
Hladni rat je predstavljao dodatni test za značaj Krima iz vojnog ugla, s obzirom na ulogu Crnomorske flote u sukobima u crnomorskom i mediteranskom regionu protiv Šeste flote NATO-a, te njenu ulogu u osiguravanju južnih granica Sovjetskog Saveza.
Trenutno je Krim ruski “nepotopivi nosač aviona”, o čemu nijedna pomorska sila ne može ni sanjati, kako Rusi ponosno pišu na društvenim mrežama.
Osim vojne baze Crnomorske flote u Sevastopolju, ruska aneksija Krima 2014. godine dala je Moskvi mogućnost da koristi i druge luke na poluostrvu, posebno Balaklavu, te Centar za duboke svemirske komunikacije u Evpatoriji, kao i brojnu vojnu opremu, brodove i infrastrukturu, čije je vlasništvo prebačeno na rusko Ministarstvo odbrane, što je u konačnici doprinijelo jačanju kako odbrambenih tako i ofanzivnih sposobnosti ruskih snaga.
Štaviše, u slučaju ulaska Ukrajine u NATO, Moskva bi preko Krima mogla da opkoli Ukrajinu sa tri strane sa zemljama Carinske unije.
Općenito, Krim igra glavnu ulogu u jačanju taktičkih i strateških vojnih sposobnosti Rusije, jer se sa sjevera proteže duboko u bazen Azovskog mora i Crno more. Njegov jugozapadni vrh se nalazi na vrlo maloj udaljenosti od moreuza preko kojih se Crno more spaja sa Mediteranom, čime se osigurava “topla vojna morska linija” koja se proteže do luka Tartus i Latakija u Siriji, gdje se nalazi ruska baza.
Također, ima poseban strateški značaj na vitalnom jugozapadnom pravcu i gotovo niko ne spori da će njegova kontrola odrediti tok i rezultate hipotetičkih neprijateljstava kako na Crnom moru tako i u susjednim zemljama, što pokazuje i trenutni rat između Rusije i Ukrajine.
Kakvo mjesto zauzima Krim u sukobu Rusije i Zapada u ratu sa Ukrajinom?
To je, u suštini, mjesto u kojem su skoncentrirani suprotstavljeni geopolitički interesi Rusije, Turske, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.
Što se tiče Ukrajine, njen interes je trenutno usmjeren na Kerčki moreuz, jer je to morski puti koji vodi do luka Azovskog mora u Mariupolju, Berdjansku i Genjičesku, te na sjeverozapadni pojas Crnog mora između Krima, kao i na opći problem sigurnosti Crnog mora.
Što se tiče Rusije, Krim, zahvaljujući svom strateškom položaju, igra značajnu ulogu koja toj državi pruža veće samopouzdanje u sveobuhvatnom sukobu sa Zapadom, posebno ako se uzme u obzir skoro stalni geopolitički izazov koji se očituje u tome da tri NATO-a zemlje (Turska, Rumunija i Bugarska) izlaze na Crno more. Tu je dodatni izazov, a tiče se učešća dva protivnika Moskve (Ukrajine i Gruzije) u programu koji NATO naziva ”Partnerstvo za mir”.
Rusija također vjeruje da Krim pruža važnu logističku i informativnu podršku njenim snagama u operacijama koje provode na teritoriji Ukrajine, omogućavajući im da ostvare svoje ciljeve, pored toga da se na najmanju moguću mjeru smanjuje zabrinutost oko toga da bi jug Rusije praktično mogao ostati izložen prijetnjama koje dolaze sa Crnog mora.
Kakav je ekonomski značaj Krima?
Pripajanjem Krima, Rusija je preuzela veliki dio ekonomske zone koja je ranije pripadala Ukrajini, zajedno sa svim nalazištima mineralnih sirovina koja se nalaze unutar granica poluostrva, a procijenjuju se na milione tona nafte (istražene rezerve nafte su relativno ograničene) i desetine milijardi kubnih metara prirodnog plina u regionu Kazantip.
Prema riječima ruskog ministra energetike Aleksandra Novaka, Krim proizvodi 1,7 milijardi kubnih metara plina godišnje, što premašuje potrebe poluostrva. Također, količina resursa koji se mogu iskoristiti kao rezultat dodatnih istraživanja je oko dva triliona kubnih metara.
Luke s dubokim vodama na poluostrvu Kerč, Feodosija i Sevastopolj također pružaju Rusiji dodatne lučke kapacitete.
Osim toga, veliki broj industrijskih i poljoprivrednih preduzeća koja se nalaze na Krimu prebačen je u Rusiju. Posebno se izdvajaju hemijska industrija, brodogradnja, mašinstvo, vinarska industrija i industrija prerade ribe.
Zahvaljujući Krimu, Rusija je uštedjela na troškovima izgradnje druge pomorske baze Crnomorske flote u Novorosijsku. Također, aneksijom Krima Rusija se oslobodila plaćanja rente za vojne baze na poluostrvu, što je to bio slučaj u prošlosti, kao i naknade za snabdijevanje ovih baza i prolazak brodova i robe kroz Kerčki moreuz (oko 200 miliona dolara godišnje).
Koju ulogu igra Sevastopolj u ruskom pomorskom vojnom sistemu?
Sevastopolj na grčkom znači “slavni grad – grad slave, veličine”, a njegova historija obiluje važnim događajima i podvizima. Igrao je značajnu ulogu u Krimskom ratu (1853-1856). Tokom Drugog svjetskog rata, bio je jedan od prvih sovjetskih gradova koji su napale njemačke snage, pretvorivši ga u ruševine, a potom su ga sovjetske snage uspjele osloboditi u maju 1944.
U Sevastopolju se miješaju koncepti grada i glavne baze Crnomorske flote. Raspad Sovjetskog Saveza je zadao veliki udarac Crnomorskoj floti u to vrijeme, jer je Krim, a sa njim i vojna baza Sevastopolj, pripao Ukrajini, jer se 70 posto cjelokupne infrastrukture ruske Crnomorske flote nalazilo na teritoriji Krima.
Istovremeno, na Krimu još uvijek postoji dosta aerodroma koji su napušteni od 1990-ih, do kojih ruska vojska nije dolazila nekoliko godina zbog nedostatka vremena i finansijskih sredstava.
U principu, to je najbolje mjesto za stacioniranje Crnomorske flote, budući da pomorska baza u Novorosijsku nije pogodna za to iz više razloga, uključujući geografski položaj, klimatske uslove (jaki vjetrovi stvaraju velike probleme ratnim brodovima). Osim toga, aerodromi na Krimu (prirodni nosač aviona) omogućavaju Rusiji da kontrolira skoro čitav region Crnog mora.
Trenutno je na Krimu stacionirana 27. mješovita avijacijska divizija 4. armije zračnih snaga i protivzračne odbrane Zračno-kosmičkih snaga Rusije, 37. mješoviti zračni puk koji se nalazi na aerodromima Dzhankoy, Belbek i Hvardiis'ke, te 38. lovački zračni puk koji uključuje niz napadačkih i odbrambenih aviona, izviđačkih aviona i drugog naoružanja.