Virusni imunolog Čičin-Šain: Rizik je i dalje prisutan, samo je drugačije naravi

Pandemija korona virusa traje više od dvije godine, razvijajući se u valovima i donoseći nove sojeve. Profesor doktor Luka Čičin-Šain je virusni imunolog u Centru za infektivna istraživanja “Helmholtz” u Braunschweigu u Njemačkoj i u razgovoru ističe da je teško precizno odgovoriti na pitanje da li je danas korona virus manje opasan u odnosu na početak pandemije ali, prema njegovom sudu, vjerovatno nije.

“Izvorni soj je bio manje virulentan od delta soja koji je bio dominantan u drugoj polovici prošle godine. Omikron soj je manje opasan od delte za zaraženu osobu, ali može itekako biti smrtonosan, a širi se daleko brže, što onda čini problem za društvo u cjelini. S druge strane, cjepivo pomaže onima koji su ga primili da izbjegnu teški oblik bolesti. Tako da je na kraju rizik i dalje prisutan, samo je drukčije naravi”, kaže Čičin-Šain.

Booster doza djelotvorna protiv omikrona

Tvrdi da je izuzetno brzo širenje ovog virusa dovelo do eksplozije slučajeva u zemljama koje su imale blago do nikakve mjere.

“Omikron soj izbjegava imuni odgovor, tako da prethodna COVID infekcija ili nepotpune vakcinacije ne pružaju dovoljnu zaštitu, pogotovo ne od infekcije. Međutim, sve je više studija koje pokazuju da je booster doza djelotvorna i protiv ovoga soja, naročito u sprečavanje teških oblika bolesti”, govori ovaj virusni imunolog te dodaje da je već bilo više dokazanih slučajeva istovremene zaraze s više sojeva korona virusa.

Tumačeći zbog čega dolazi do reinfekcije korona virusom kod cijepljenih osoba, navodi da se to dešava dijelom zbog imunog bijega novih varijanti, jer je cjepivo na tržištu razvijeno prije nego su se omikron ili delta soj pojavili, a dijelom zato jer neke od osoba koje su cijepljene imaju slabiji imuni sistem.

“To se pogotovo odnosi na osobe koje su na terapiji imunosupresivnim lijekovima zbog autoimunih bolesti, ili po transplantaciji nekog organa, ali također i dijela starijih osoba, čiji imuni sistem zbog starosti više ne funkcionira najbolje. To su osobe koje onda ovise o svojoj okolini i čiji članovi porodice i prijatelji ih mogu zaštititi tako da se i sami cijepe”, napominje sagovornik.

Moguća kombinacija infekcije virusima

Prema njegovim riječima, flurona kao pojava istovremene zaraze gripom i korona virusom je stvarna, ali i rijetka.

“Kombinacija infekcije virusima influence (gripe) i COVID-a je moguća, ali mi se čini da ove sezone nije bila jako učestala, jer nije bilo puno virusa influence. Stoga mi je teško procijeniti koliko je opasna”, izjavljuje ovaj virusni imunolog.

Mišljenja je da smo još uvijek nedovoljno blizu postizanja kolektivnog imuniteta jer to ovisi o više faktora.

“O kolektivnom imunitetu trebamo razmišljati kroz prizmu virusnih mutacija kojim se virus udaljava od toga, ali naših nastojanja da pružimo stanovništvu kvalitetne vakcine i protokole vakcinacije prilagođene novim varijantama, kojima će širenje virusa biti ograničeno, a onda naposljetku i obuzdano. Iskustvo omikrona, koji se razvio u zemlji vrlo visoke prokuženosti, nam govori da oslanjanje na imunost stečenu po infekciji nije dobra strategija za ostvariti kolektivni imunitet”, naglašava Čičin-Šain.

Velike razlike u prihvatanju cjepiva

Potom objašnjava da se novo proteinsko cjepivo protiv korona virusa razlikuje od postojećih jer sadrži protein šiljka od SARS-CoV-2 virusa uzročnika COVID-19 infekcije.

“Prethodna cjepiva su sadržavala mRNA za njegovu proizvodnju na ribosomima ćelija, što je sličnije procesima za vrijeme infekcije, gdje virus svoju mRNA također prevodi u proteine koristeći naše ribosome. Neka cjepiva, poput na primjer AstraZenece, Johnson & Johnson ili Sputnika sadrže DNA koja kodira protein šiljka unutar genome jednog adenovirusa. Iz DNA se pravi mRNA koja se onda prevodi u protein šiljka, a procesi genske ekspresije su također sličniji infekciji, tako da se imuni sustav aktivira na način koji je sličniji onome po infekciji. Ono što je svim ovim cjepivima zajedničko je da je protein šiljka antigen koji potiče limfocite da stvaraju antitijela na virus i tako ga na prirodan način neutraliziraju i onemoguće da se širi kroz tijelo”, obrazlaže ovaj virusni imunolog.

Na kraju razgovora, smatra da bi na pitanje zbog čega je kod pojedinaca strah od cjepiva veći nego strah od zaraze, od njega bolje mogli odgovoriti psiholozi i sociolozi.

“Iz moje laičke perspektive u psihologiji masa, čini mi se da je došlo do jako puno antivakserske propagande, pogotovo na socijalnim medijima, a da su sredine u kojima vlada nepovjerenje prema institucijama bile plodno tlo za takve teorije zavjera. Ako tome dodamo neadekvatnu strategiju propagiranja cjepiva u nekim zemljama, onda postaje jasnije kako to da se među raznim zemljama vide tako velike razlike u prihvaćanju cjepiva pa su u Portugalu na primjer već preko 90 posto stanovništva s dvije doze, u Hrvatskoj oko 55 posto, a u Bugarskoj ili Bosni i Hercegovini niti 30 posto”, apostrofira Čičin-Šain, koji se nada da smo blizu kraja pandemiji te poručuje da se sada trebamo pripremati za nove izazove kako bi pravovremeno na njih reagirali.