Promoviraju li hrvatski nacionalisti političku agendu na Wikipediji?

U martu je grupa bosanskih historičara i politologa odlučila proširiti stranice na bosanskom jeziku na Wikipediji.

Ali kako su počeli unositi informacije o historiji Bosne i Hercegovine ili bosanskog naroda koristeći kredibilne, akademske izvore, ubrzo su uvidjeli da veći dio njihovog rada brišu administratori – nekada u roku od par sekundi.

Ponekad su stranice mnogo uređivane i potkradale su se greške.

Jahja Muhasilović, jedan od akademika iza ove inicijative, rekao je Al Jazeeri da je njegova grupa pronašla raširene netačnosti u vezi bosanske narodnosti i etniciteta na pomenutoj stranici, ali kada su pokušali to adresirati, administratori su uveli zabranu na njihove profile bez objašnjenja.

Do maja su tri od pet njihovih profila bila pod zabranom.

Primijetili su da su administratori mijenjali detalje o ličnostima koje su navele da su bosanske nacionalnosti, da su ih umjesto tog okarakterisali kao Bošnjake, Hrvate ili Srbe, kako tvrdi Muhasilović, profesor međunarodnih odnosa na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu.

“To je apsurdno. Vaša nacionalnost ne može biti Bošnjak, Srbin ili Hrvat [ako ste iz] Bosne i Hercegovine. Nacionalnost se određuje prema pasošu… ‘Bosanac’ bi bila nacionalnost”, kazao je Muhasilović. “[Slično tome] ako ste iz Kanade, ne možete staviti da ste po nacionalnosti Englez ili Francuz; po nacionalnosti ste Kanađanin.”

U drugom primjeru očitog miješanja obrisan je članak o “bosanstvu” koji je napisao politolog.

“Bosanstvo postoji kao akademska ideja. Postoje ljudi i instituti koji to promoviraju u Bosni”, kazao je Muhasilović. “Veoma je indikativno da su obrisali ovaj specifični članak.”

Poznati bosanski pisci bošnjačkog etniciteta netačno su označeni kao Srbi ili Hrvati – promjene koje su urađene na stranici Wikipedije na engleskom jeziku.

Ova grupa je primijetila unose koji su relativizirali historijske činjenice o srpskim i hrvatskim osuđenim ratnim zločincima i masakrima počinjenim nad Bošnjacima u Bosni od 1992. do 1995. na Wikipediji na bosanskom jeziku.

Ova grupa akademika kaže da je ovo slučaj “sistematske antibosanke propagande” korištene da se “diskredituju bosanska historija i identitet”.

“Kasnije, kada smo analizirali njihove unose, vidjeli smo da promoviraju hrvatski nacionalizam kroz bosansku stranicu Wikipedije”, kazao je Muhasilović.

“[Administratori] su ljudi koji bi željeli podijeliti Bosnu na tri dijela – bošnjački, srpski i hrvatski – u interesu Srbije i Hrvatske.”

Glasnogovornica Fondacije Wikimedia Samantha Lien kazala je Al Jazeeri da će problemi koje su akademici iznijeli biti podijeljeni sa volonterima za Wikipediju na bosanskom jeziku, radi njihove procjene.

“Volonteri će procijeniti potencijalne probleme i odrediti da li je potrebno nešto poduzeti da se oni adresiraju – naprimjer uvođenjem upozorenja ili blokada”, kazala je ona.

‘Mi nismo grupa s lošim namjerama’

Srpski i hrvatski nacionalisti često poriču ili osporavaju postojanje bosanskog jezika, Bošnjaka i države Bosne i Hercegovine, između ostalog.

Ultradesničarski nacionalizam doživio je vrhunac tokom perioda 1992-1995 kada su hrvatske i srpske snage napale Bosnu u međunaorodnom oružanom sukobu s ciljem kreiranja velike Hrvatske i velike Srbije, tim redoslijedom.

“Objasnili smo administratorima da mi nismo grupa s lošim namjerama. Imamo diplome iz historije, političkih nauka i željeli bismo doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku, budući da je najmanje opsežna u regiji u pogledu sadržaja”, kazao je Muhasilović, dodajući da je jedan od članova tima direktor Insituta za historiju u Sarajevu.

“Ali oni nisu željeli saslušati naše argumente, samo su nam počeli ukidati profile”, kazao je Muhasilović.

Naš profil na Wikipediji je prošao kroz više od 130.000 uređivanja tokom proteklih 11 godina, što iznosi oko 25 uređivanja dnevno.

Prema njihovom profilu, ovaj administrator volonter ima diplomu inženjera sa Univerziteta u Sarajevu, ali ne posjeduje akademske kvalifikacije u vezi tema koje pokrivaju.

“Vjerujemo da cijela grupa lobira [iza ovog profila]”, kazao je Muhasilović.

‘Izvor propagande’

Godinama su neki Hrvati zastupali stav da je stranica Wikipedije na hrvatskom jeziku ispunjena dezinformacijama.

U jednom trenutku je hrvatski ministar za obrazovanje i nauku upozorio studente da ne koriste tu platformu.

Fondacija Wikimedia je ranije uvela zabranu administratoru hrvatske Wikipedije jer je promovirao radikalni desničarski program sa grupom prijatelja.

U nedavnom izvještaju, iz Wikimedije su izjavili: “U slučaju Wikipedije na hrvatskom jeziku, članci pod utjecajem historijskog revizionizma i manipulacije činjenicama na internetu su i utječu na javnu sferu već duže od decenije.”

Ova grupa je “namjerno preusmjerila legitimne razloge za zabrinutost u vezi pristrasnosti glede sadržaja i/ili problematičnog ponašanja koristeći dobro poznate dezinformacijske taktike, uključujući relativizaciju činjenica, protupitanja da bi se skrenulo s teme, diskreditovanje drugih učesnika i direktno maltretiranje”, kazali su iz Wikimedije.

To je dovelo do “temeljitog iskrivljavanja sadržaja u stotinama članaka” budući da je ova grupa pretvorila ovaj projekat “u izvor propagande”.

Istraga je također otkrila kako su administratori vjerovali da je svrha Wikipedije na hrvatskom jeziku “namijenjena za nacionalnu državu Hrvatsku i stoga bi trebala odražavati konzervativne, patriotske poglede”.

‘Organizovana kampanja dezinformacija’

Izvještaj Wikimedije naveo je “organizovanu kampanju dezinformacija”, rekavši da širom bosanko-hrvatsko-srpskog jezičkog spektra postoji “sistematsko iskrivljavanje činjenica” o ratnim zločincima koje je osudio Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju.

Članci o osuđenim hrvatskim i srpskim ratnim zočincima, kao što su Slobodan Praljak i Ratko Mladić, predstavljeni su pozitivno.

Optužbe nisu ispravno kontekstualizirane, dok neke nisu čak ni spomenute, kazali su iz Wikimedije.

“Produženo i neosporavano prisustvo pristrasnog sadržaja u velikom broju ideološki usklađenih članaka može biti interpretirano kao organizovana kampanja dezinformacija”, kazali su iz Wikimedije.

Lien iz Wikimedije je kazala da model Wikipedije “podržava uredničku nezavisnost i stoga se Fondacija ne uključuje često u pitanja povezana sa kreiranjem i održavanjem sadržaja na stranici”.

Ali zbog sve većih razloga za zabrinutost, kada su unajmili nezavisnog stručnjaka da uradi evaluaciju Wikipedije na hrvatskom jeziku, uradili su evaluaciju i nekih dijelova bosanske Wikipedije kao “pluricentričnog jezika”, kazala je Lien.

“Hrvatska wikipedijska zajednica je poduzela niz administrativnih koraka da ukloni problematične volontere sa ovog projekta”, kazala je Lien.

“Ova promjena raščišćava put za obnavljanje hrvatske wikipedijske zajednice, što bi moglo utjecati i na Wikipedije na bosanskom, srpskohrvatskom i srpskom jeziku, jer neki volonteri učestvuju u više ovih projekata.

“Volonteri koji su danas uključeni rade opipljiva unapređenja u nekim od najosjetljivijih i najspornijih članaka na hrvatskoj Wikipediji”, kazala je Lien.

Muhasilović i grupa bosanskih akademika se nadaju da će vidjeti promjene na stranici, budući da mladi učenici u regiji koriste Wikipediju kao izvor za istraživanja.

“Nažalost, kroz Wikipediju bivaju izloženi ovom nacionalističkom narativu, a vidjeli smo gdje nas je to odvelo ranih 1990-ih”, kazao je Muhasilović, referirajući se na međunarodni oružani sukob u Bosni i Hercegovini koji su podržale Srbija i Hrvatska.

“Wikipedia je ispolitizirana do te mjere da djecu izlaže lažnim informacijama o njihovoj historiji, politici, o drugim ljudima.”