Kuba: Šest decenija pod američkim sankcijama

Kubanske vlasti krive SAD za štetu ekonomiji te zemlje u iznosu od oko 150 milijardi dolara.

Kako je navedeno, svrha embarga bila je smanjiti prijetnju koju predstavlja približavanje otočne države komunističkim silama (EPA)

Kuba u ponedjeljak obilježava 60 godina pod američkom ekonomskom blokadom koja je utjecala na stanje te komunističke nacije, a nema naznaka da će se bilo šta promijeniti.

Tadašnji američki predsjednik John F. Kennedy potpisao je 3. februara 1962. dekret o trgovinskom embargu koji je stupio na snagu četiri dana kasnije.

Njegova svrha je, kako se navodilo u Kennedyjevom izvršnom nalogu, bila smanjiti prijetnju koju predstavlja “približavanje otočne države komunističkim silama”.

Uprkos tome što nisu uspjele natjerati Havanu da promjeni smjer, sankcije su još uvijek na snazi ​​šest decenija kasnije, a kubanske vlasti krive ih za štetu nanesenu ekonomiji te zemlje u iznosu od oko 150 milijardi dolara, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Kuba se suočava s najgorom ekonomskom krizom u 30 godina s inflacijom od 70 posto i ozbiljnim nestašicama hrane i lijekova jer je pandemija korona virusa zadala težak udarac ključnom izvoru prihoda – turizmu.

Dugi redovi za nužnu robu su uobičajeni, a uvoz hrane se smanjio zbog sve manje državnih rezervi.

Havana krivi sankcije za sve nevolje u otočkoj državi.

‘Embargo virus’

Poruka da je “i embargo virus” mjesecima se može čuti od vlasti koje su organizirale karavane automobila, bicikala i motocikala kako bi prošli zemljom i osudili sankcije.

No kritičari navode da su krivi i neučinkovitost i strukturni problemi u ekonomiji koju kontrolira jednostranačka država.

“Pravu blokadu nametnula je kubanska država”, rekla je aktivistica Rosa Maria Paya iz lobističke grupe Cubadecide koju vodi iz egzila.

Vjeruje da će se embargo ukinuti jedino “prijelazom na predstavničku demokraciju”.

Kuba ima male proizvodne kapacitete i oslanja se na uvoz oko 80 posto hrane za svoje potrebe.

Monetarna reforma, pokrenuta prije godinu kako bi se pokušao ublažiti pritisak na Kubance, dovela je do značajnog povećanja plaća u zemlji u kojoj većinu radnika zapošljava vlada, ali je ista reforma potaknula i rast cijena.

Dugi redovi za nužnu robu su uobičajeni, a uvoz hrane se smanjio zbog sve manje državnih rezervi (EPA)

Hrana je izuzeta od američke blokade od 2000. godine, a u prvih 15 godina 21. stoljeća Kuba je od svog susjeda uvezla hrane u vrijednosti oko 1,5 milijardi dolara.

No nabavku moraju platiti u gotovini i unaprijed, što su teški uslovi za zemlju s ograničenim rezervama.

Embargo se pokazao “kontraproduktivnim”, smatra Carlos Gutierrez, kubanski Amerikanac i bivši američki ministar trgovine.

“Apsolutno ništa se nije dobilo od Havane” kao odgovor, dodao je.

Geopolitički interesi

Kuba je umjesto toga tražila podršku od Kine i Rusije, američkih protivnika.

Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel i ruski kolega Vladimir Putin telefonski su razgovarali o “strateškom partnerstvu” prije dvije sedmice.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov nedavno je rekao da Moskva ne odbacuje vojno raspoređivanje na Kubi, udaljene tek nekoliko stotina kilometara od Miamija na Floridi, ako eskaliraju napetosti s Washingtonom zbog bivše sovjetske republike Ukrajine.

Neke osobe takav stav podsjeća na hladni rat i kubansku raketnu krizu između SAD-a i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza koja je dovela svijet na rub nuklearnog rata i bila glavna motivacija za blokadu Kube.

Havana krivi sankcije za sve nevolje u državi (EPA)

Sukob je izbjegnut jer je Moskva pristala ukloniti sovjetske projektile s kubanskog tla.

Američka blokada započela je kao “strateški i vojni instrument” u kontekstu rata, rekao je politolog Rafael Hernandez.

Iako je okončan hladni rat, američka pozicija prema Kubi još uvijek je određena “geopolitičkim interesima”, dodao je.

Ulogu u tome ima i američka unutarnja politika s glasovima velike i glasne zajednice kubanskih iseljenika protiv Havane koji potencijalno mogu utjecati na ishod izbora u ključnoj državi poput Floride.

Pod vodstvom Baracka Obame sankcije su se nešto ublažile, ali ih je ponovno postrožio njegov nasljednik Donald Trump s nove 243 mjere.

Uprkos obećanjima u kampanji, sadašnji predsjednik Joe Biden nije poduzeo ništa da ublaži blokadu, već je umjesto toga najavio nove mjere protiv kubanskih čelnika u odgovoru na suzbijanje povijesnih protuvladinih prosvjeda prošlog jula.

Izvor: Agencije