Vođa hunte opet obećao slobodne izbore u Mijanmaru

Vojni čelnik Mijanmara, general Min Aung Hlaing, obećao je u ponedjeljak slobodne izbore nakon isteka vanrednog stanja.

Vođa hunte nastoji smiriti napetosti zbog masovnih protesta i policijske prijetnje da će primijeniti silu, prenosi Hina.

Deseci hiljada ljudi u Mijanmaru treći dan protestiraju protiv svrgavanja sa vlasti izabrane čelnice Aung San Suu Kyi u vojnom puču prije sedam dana, a policija ih je upozorila da se raziđu ili će se suočiti sa silom.

Vođa hunte, u nastojanju da smiri stanje, pozvao je javnost da prednost daju činjenicama, a ne emocijama, te je poručio da će nakon isteka vanrednog stanja biti održani slobodni izbori, a vlast će predati pobjedničkoj stranci.

Zahtjevi za posebnu sjednicu

U međuvremenu su Velika Britanija i Evropska unija objavile da traže zasjedanje posebne sjednice Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda koja bi bila posvećena krizi u Mijanmaru.

Britanski ambasador pri UN-u u Ženevi je kazao da zahtjev za posebnom sjednicom podržava ostalih 19 članica Vijeća.

“Pritvaranje izabranih političara i civila od strane vojnih vlasti ima velike posljedice po ljudska prava u toj zemlji”, dodao je.

Televizijski kanal MRTV, koji je pod kontrolom države, prenio je poruku vojnih vlasti koja kruži društvenim mrežama da se “moraju poduzeti akcije protiv onih koji krše zakon i koji narušavaju stabilnost države i javnu sigurnost”.

‘Više se ne bojimo’

Ovo je prvo upozorenje pučista od početka protesta u subotu, no pritisak raste, a vlasti su već upotrijebile vodene topove protiv demonstranata u mijanmarskoj prijestiolnici Naypyidawu.

Pobuna, javlja AFP, sve više raste te se u privrednoj prijestolnici Yangonu u ponedjeljak okupilo više stotina demonstranata.

“Prije smo živjeli u strahu, no zadnjih pet godina smo imali demokratsku vladu i više se ne bojimo”, kazao je 29-godišnji inženjer Kyaw Zin Tun.

Protesti su održani u brojnim gradovima, od krajnjeg sjevera do juga zemlje.

Silina protesta je neviđena u toj zemlji još od narodnog ustanka 2007. godine, “Revolucije šafrana”, koju je vojska brutalno ugušila.

‘Stvaran rizik od represije’

Analitičar Soe Myint Aung objašnjava da su demonstranti odlučni u nakani da se “ponovo uspostavi krhka ravnoteža između civilne vlade i vojske, kao što je bilo do parlamentarnih izbora u novembru 2020. godine, ili da ovog puta potpuno maknu vojsku sa vlasti”.

Prema njegovim riječima, “rizik od represije je stvaran”.

“Znamo da je vojska sposobna počiniti masovne zločine, poput ubistva civila, prisilnih nestanaka ljudi, mučenja, proizvoljnih hapšenja”, upozorava Tom Villarin iz udruženja zastupnika zemalja ASEAN-a za ljudska prava.

U ponedjeljak je i papa Franjo pozvao mijanmarske vojne čelnike da oslobode političke zatvorenike i nastave “grubo prekinuti” put zemlje prema demokratiji.

Mijanmarska vojska je preuzela vlast 1. februara, zbog navodne prevare na izborima 8. novembra, na kojima je uvjerljivo pobijedila Nacionalna liga za demokraciju (NLD).

SAD i EU prijete sankcijama

Tog dana su čelnica Mjanmara Aung San Suu Kyi (75) i nekoliko drugih visokih dužnosnika vladajuće stranke uhaopšeni u ranojutarnjoj raciji.

Vojska je nekoliko sati poslije toga objavila da preuzima vlast u ovoj azijskoj državi i uvodi vanredno stanje na godinu dana.

SAD i EU zaprijetili su sankcijama.

Mijanmar, bivša Burma, od sticanja nezavisnosti 1948. godine, skoro 50 godina provela je pod vojnom vlašću.

Vojska je objavila da je bivša čelnica, koja se nalazi u kućnom pritvoru u rezidenciji u Naypidawu, “dobrog zdravlja”.