EK za proširenje popisa krivičnih djela na govor mržnje i zločine iz mržnje
Djelovanjem Evropske unije moramo osigurati da se mržnja kriminalizira podjednako u cijeloj Evropi, kaže potpredsjednica Evropske komisije za vrijednosti i transparentnost.
Evropska komisija je pokrenula inicijativu za proširenje popisa kaznenih djela na govor mržnje i zločin iz mržnje na internetu i izvan njega kako bi se stvorio odgovarajući pravni okvir za kriminalizaciju govora mržnje i zločina iz mržnje na nivou EU-a.
Trenutno ne postoji pravna osnova za kriminalizaciju govora mržnje i zločina iz mržnje na nivou EU-a i stoga je potrebno proširiti postojeći popis kaznenih djela u EU-u utvrđen u Ugovoru o funkcioniranju Evropske unije kako bi se osigurala minimalna zajednička pravila o definiciji kaznenih djela i sankcija primjenjivih u svim državama članicama EU-a, prenosi Hina.
“Mržnja je u suprotnosti s našim temeljnim vrijednostima i načelima. Djelovanjem EU-a moramo osigurati da se mržnja kriminalizira podjednako u cijeloj Evropi”, izjavila je potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova.
Ova inicijativa prvi je korak u procesu proširenja popisa kaznenih djela u EU-u. Sljedeći korak bio bi da države članice odobre inicijativu, a zatim Komisija može iznijeti zakonodavni prijedlog.
Zabrinjavajući trend govora mržnje i zločina iz mržnje
Komisija smatra da su govor mržnje i zločin iz mržnje posebno područje kriminaliteta jer ih oba karakterizira element mržnje usmjerene na osobe ili grupe osoba koje imaju (ili se smatra da imaju) ista zajednička zaštićena obilježja.
U jednoj studiji objavljenoj u četvrtak potvrđen je razmjer i zabrinjavajući trend govora mržnje i zločina iz mržnje.
Tokom pandemije porasla je mržnja prema, naprimjer, Romima, Jevrejima, muslimanima i osobama azijskog porijekla ili onima za koje se smatra da su takvog porijekla, uključujući rasističke napade i premlaćivanja, nasilno zlostavljanje, prijetnje i rasističko zlostavljanje.
Čak je 52 posto mladih žena i djevojčica doživjelo nasilje na internetu, uključujući prijetnje i seksualno uznemiravanje, dok su osobe s invaliditetom izloženije riziku da postanu žrtve nasilnih kaznenih djela (uključujući zločin iz mržnje) nego druge osobe te da trpe uznemiravanje.