Rajoy preuzeo premijersku dužnost

Predsjednik nove španske konzervativne vlade Mariano Rajoy položio je zakletvu u srijedu pred kraljem Juanom Carlosom i time svečano preuzeo dužnost, dva dana pošto je objavio program štednje i reformi koje bi trebale umiriti tržišta.

On je naslijedio čelnika Socijalističke partije Josea Luisa Rodrigueza Zapatera, koji je preuzeo premijersku dužnost 2004. godine.

“Zaklinjem se da ću savjesno ispunjavati dužnost predsjednika vlade, da ću biti odan kralju i da ću štititi i zahtijevati poštovanje ustava kao temeljnog zakona države te ću čuvati tajnost rasprava ministarskog vijeća”, rekao je Rajoy, položivši ruku na španjolski ustav.

Sastav vlade

Konzervativni čelnik (56) treba tokom večeri objaviti sastav svoje vlade. S posebnom se pažnjom, posebno među ulagačima, očekuje objavljivanje imena ministra ekonomije, u jeku dužničke krize u eurozoni.

Spominju se imena Cristobala Montora, ekonomskog koordinatora u Narodnoj stranci (PP), Luisa de Guindosa, bivšeg državnog tajnika za gospodarstvo, Manuela Gonzaleza-Parama, člana uprave ECB-a i Rodriga Rata, bivšeg glavnog direktora MMF-a i sadašnjeg direktora saveza štedionica Bankia.

Pred novim premijerom je zadaća povezivanja štednje i provedbe reforma, u času kada će Španjolska, izložena dvostrukom udaru, krizi i slomu tržišta nekretnina, početkom 2012. najvjerojatnije ponovno pasti u recesiju, a bilježi i rekordnu stopu nezaposlenosti.

U nastupnom govoru u parlamentu u ponedjeljak Rajoy je u 2012. najavio nove mjere budžetske štednje u javnom sektoru vrijedne najmanje 16,5 milijarda eura kako bi pokušao smanjiti deficit u zemlji.

Ekonomske mjere

Već 30. decembra vlada će odobriti prve žurne mjere, a parlament će u januaru glasati o zakonu o budžetskoj stabilnosti kako bi se od 2020. utvrdili granični brojčani pokazatelji za javni dug (60 posto BDP-a) i strukturni deficit (0,40 posto BDP-a).

Tržište nekretninama u Španiji pogodila je teška kriza 2009. godine, izazivajući skoro dvogodišnju recesiju i najvišu stopu nezaposlenosti u eurozoni od 21,5 posto, kao golemi budžetski deficit i narušenu ekonomiju.

Izvor: Agencije