Otvoren Muzej genocida u Potočarima: Mjesto koje čuva sjećanje

Muzej genocida u Srebrenici, koji obuhvata period od 1992. godine, genocid nad Bošnjacima i period nakon ljeta 1995. godine, kada je počela borba na pronalaženju i identifikaciji ubijenih, otvoren je danas u kompleksu Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, javlja Anadolija.

U muzeju su postavljene instalacije mjesta masovnih egzekucija, odnosno replika onoga kako je izgledalo jedno od mjesta masovnih egzekucija, Dom kulture u Pilici. Među instalacijama su i masovne grobnice, kao i artefakti koji su pronađeni u masovnim grobnicama, predmeti koji su pripadali žrtvama genocida, lične priče preživjelih, majki Srebrenice… Jedan od zidova Muzeja genocida je posvećen fotografijama žrtava genocida.

Visoke zvanice

Prostorije Muzeja danas je posjetio predsjednik Velike narodne skupštine Republike Turske (TBMM) Numan Kurtulmus koji će u Potočarima prisustvovati kolektivnoj dženazi za sedam žrtava genocida u Srebrenici.

Dočekali su ga članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić i predsjednik Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) Serkan Kayalar.

Projekat izgradnje Muzeja je počeo 2021. godine pod pokroviteljstvom predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana.

Projekat je završen zahvaljujući Republici Turskoj, odnosno Turskoj agenciji za saradnju i koordinaciju (TIKA), koja ga je u potpunosti finansirala.

Kolektivna dženaza

Posmrtni ostaci sedam žrtava genocida u Srebrenici, koji su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske i njihovi pomagači u julu 1995. bit će ukopani danas na kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima.

Posmrtni ostaci žrtava koje će biti sahranjene ove godine pronađeni su u grobnicama otkrivenim prethodnih godina na lokalitetima Liplje, Baljkovica, Suljići i Kameničko Brdo. U većini slučajeva riječ je o nekompletnim tijelima, tako da će neke od porodica žrtava u zemlju spustiti jednu ili dvije kosti najmilijih.

Najmlađe žrtve koje će biti ukopane ove godine su dvojica mladića koji su u času smrti imali 19 godina, Senajid Avdić i Hariz Mujić. Obojica, ubijena u julu 1995, konačan smiraj naći će 30 godina kasnije.

Posmrtni ostaci Hasiba Omerovića, koji je imao 34 godine kada je ubijen, ekshumirani su 1998. godine, ali se porodica zbog malog broja pronađenih dijelova skeleta nije mogla ranije odlučiti dati saglasnost za ukop.

U petak će biti ukopani i posmrtni ostaci Fate (Huso) Bektić (1928), Sejdalije (Alija) Alića (1961), Rifeta (Mustafa) Gabeljića (1964) i Amira (Ibrahim) Mujčića (1964).

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima prema odluci članova porodica.

Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja istočne Bosne i Hercegovine – Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.

Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta. Od toga, u 77 masovnih grobnica otkrivenih nakon rata. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još se traga.

Presude

Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je u julu 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN-a, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.

Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS-a i komandant vojske tog entiteta Radovan Karadžić i Ratko Mladić.