Slabiji odziv u drugom krugu lokalnih izbora u Hrvatskoj

Nedjeljno prijepodne drugog kruga lokalnih izbora u Hrvatskoj je mirno, uz manja kršena izborne šutnje na društvenim mrežama, saopćilo je Državno izborno povjerenstvo.

“Izborni je dan relativno miran, zaprimili smo nekoliko prijava da se šutnja krši na društvenim mrežama”, rekao je glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.

“DIP nije zaprimio dojave o eventualnom kršenju javnog reda i mira”, istakao je.

U sedam sati jutros otvorena su birališta u drugom krugu lokalnih izbora i glasanje “protječe uredno”.

Do 11 sati manje birača nego prije dvije sedmice, izašlo je na drugi krug lokalnih izbora, svega njih 11, 63 posto, objavilo je DIP. U brojkama 322.817 birača je glasalo od njih dva miliona 883.000 s pravom glasa.

Osamnaestog maja u istom je vremenu glasalo je 15,12 posto birača, odnosno 506.000 od tri i pol miliona, koliko ih je to moglo učiniti u prvom krugu izbora.

Nešto više od dva miliona 883.000 hrvatskih birača u drugom krugu lokalnih izbora odlučuje i o tome ko će u iduće četiri godine voditi Zagreb, Split i Rijeku, sadašnji gradonačelnici ili njihovi izazivači, a završetkom lokalnih izbora, završava i super izborna godina u Hrvatskoj.

Osim o njima, u nedjelju odlučuju i o imenima 12 župana, 44 gradonačelnika i 62 općinska načelnika.

Gradonačelnike biraju i Pula, Dubrovnik, Šibenik…

U tri najveća grada pozicije ‘brane’ Tomislav Tomašević (Možemo, SDP), Ivica Puljak (Centar) i Marko Filipović (nezavisni), na njihova mjesta žele nezavisna Marija Selak Raspudić, Tomislav Šuta (HDZ) i Iva Rinčić (koalicija AM-a), piše Hina.

U drugom krugu gradonačelnike biraju i Pula, Dubrovnik, Šibenik, Karlovac i Sinj, gdje će birači, također, odlučiti hoće li njihove gradove i iduće četiri godine voditi sadašnji gradonačelnici Filip Zoričić (nezavisni), Mato Franković (HDZ), Željko Burić (HDZ), Damir Mandić (HDZ) i Miro Bulj (Most) ili njihovi konkurenti Peđa Grbin (SDP), Anita Bonačić Obradović (SDP), Tonči Restović (SDP), Draženka Polović (Možemo) i Igor Vidalina (HDZ).

Sa zanimanjem se očekuje i ishod izbora za gradonačelnike Zadra i Vukovara, gdje se u drugom krugu susreću HDZ-ov Šime Erlić i SDP-ov Daniel Radeta, odnosno Domagoj Bilić (DP, HDZ) i Suverenist Marijan Pavliček.

‘Napeto’ u 12 županija

„Napeto“ će biti i u 12 županija, gdje je pojedinim kandidatima za župana, pobjeda u prvom krugu izmaknula za ‘dlaku’.

Birače koji se danas odluče doći na biračka mjesta, dočekat će manje glasačkih listića nego prije dvije sedmice kada se istovremeno birala i izvršna i predstavnička lokalna vlast, prenosi Fena.

Na listiću kojeg će dobiti bit će imena samo dvoje kandidata, a bit će poredani zavisno o broju glasova koje su dobili u prvom krugu, u drugom više ne vrijedi pravilo abecednog reda.

Kao i u prvom krugu, plave su boje listići za župane i gradonačelnika Zagreba, bijeli za gradonačelnike i općinske načelnike.

U drugom krugu izbora za župana, gradonačelnika i općinskog načelnika, pobijedit će kandidat koji dobije veći broj glasova, a dogodi li se da oba dobiju jednak broj, a za što postoje primjeri, održat će se treći izborni krug. Na izborima 2021. to se dogodilo u zagorskoj općini Kraljevec na Sutli.

Kao i u prvom krugu, pravo birati imaju punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u općini, gradu ili županiji čiji se načelnik, gradonačelnik, odnosno župan bira.

Slab odziv u prvom krugu

Glasati se može samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inostranstvu. Obzirom da se drugi krug održava na kraju produženog vikenda jer je u petak bio neradni dan radi Dana državnosti Hrvatske, bit će zanimljivo vidjeti hoće li to dodatno smanjiti ionako slab odaziv na lokalne izbore na koje je u prvom krugu izašlo samo 43,5 posto birača.

Drugi izborni krug održava se u 405 gradova i općina, na 4.980 biračkih mjesta, koja će biti otvorena do 19 sati.

Kada se u nedjelju zatvore vrata biračkih mjesta, Hrvatska će zaključiti četvrte izbore u nešto više od godine dana, a njeni birači mirovati iduće tri godine.

U aprilu prošle godine izabrali su novi saziv Hrvatskog sabora, u junu zastupnike u Evropski parlament, u januaru predsjednika države, a u maju novu lokalnu vlast.