Rabat Al-Kurd – islamska zadužbina u Jerusalemu koju Izrael želi judaizirati

Jerusalem je bio poznat po svojim rabatima, koji predstavljaju utvrde (stražarnice) u koje su se sklanjali religiozni muslimani na različitim mjestima u ovom gradu. Ovi rabati su uspostavljeni i održavani u blizini kapija Svetog grada u kojima su bili stacionirani učenjaci i ljudi iz njihove blizine, a iz njih bi branili kapije blagoslovljene džamije Al-Aksa.

Jedan od najvažnijih rabata koje Izrael nastoji da judaizira je Rabat Al-Kurd, koji se još naziva i “Shihabi Hosh”, zbog važnosti ovog mjesta, jer se nalazi na zapadnom dijelu zida svete džamije Al-Aksa, ali i zbog iskopavanja koja se obavljaju ispod njega i pokušaja da se rasele stanovnici koji tu žive.

Lokacija i osnivanje

Rabat Al-Kurd se nalazi u Bab Al-Hadidu, koji se opet nalazi uz zapadni zid džamije Al-Aksa, tačnije na desnoj strani izlaza iz Bab Al-Hadida, ispod škole Al-Jawhariyya i nasuprot škole Arghuniyya.

Nazvan je Rabat Al-Kurd zbog njegovog dobrotvora koji ga je odredio u zadužbinu, princa, Maqr al-Sayfi Kurda, vladara egipatskih zemalja, 693. godine po Hidžri / 1294. godine nove ere, koji je bio od mamluka (sluga) sultana Qalawuna (1309-1340).

Rabat Al-Kurd je poznat i kao “Shihabi Hosh” nakon što je porodica Shihabi preuzela starateljstvo nad njom od 1817. do 1983. godine, nakon čega je starateljstvo o njoj prebačeno na Islamske zadužbine (vakuf).

Funkcija rabata

Rabat je islamska građevina sagrađena za stražarenje na kapijama svete džamije Al-Aksa. U nju su dolazili hodočasnici i stražari iz cijelog svijeta i tu dugo ostajali.

Stražarnica je nastavila da obavlja svoju funkciju prema uslovima dobrotvora (zadužbenika) nekoliko vjekova, sve dok nije postala jerusalemskom školom, a prihodi njenih zadužbina u Jerusalemu bili su namijenjeni za smještaj siromašnih, hodočasnika i onih koji su pristizali u Sveti grad, prije nego što je pretvorena u stambenu kuću u kojoj je živjela nekolicina članova porodice Shihabi.

Rabat al-Kurd se smatra najbližom islamskom građevinom Kupoli na stijeni, a udaljena je samo 300 metara od nje. To je jedna od visokih građevina, ima mali ulaz, a sa obje njegove strane se nalaze kamene klupe poznate kao Maksalah, koji vodi do uskog hodnika čiji je dio u blizini ulaza natkriven, a hodnik se širi dolazivši do otvorenog dvorišta okruženog određenim brojem prostorija i skloništa.

Izraelski napad na Rabat Al-Kurd

Najopasnija stvar s kojom se suočava ovaj historijski orijentir su radovi na iskopavanju koje Izrael izvodi iza i ispod džamije Al-Aksa, što je dovelo do oštećenja njegovih temelja, pada određenih dijelova i pucanja zidova.

Jevreji Reformisti su ga od 1969. godine odredili kao mjesto za molitvu i pokušali uspostaviti nad njim svoju kontrolu. Godine 1971. došlo je do djelomičnog urušavanja zbog ovih iskopavanja, a izraelske vlasti su postavile podupirače kako bi spriječile njegov pad. Te podupirače su 2012. godine demontirali kako bi se mjesto proširilo u pokušaju da se stvori nova etnička realnost u Rabatu, a okupaciona općina, Ministarstvo vjera i takozvani “Razvoj Jerusalema” preuzeli su odgovornost za obnovu.

Izvode se mnoga iskopavanja, popločavanje i restauracija u pokušaju Izraela da preobraze Rabat Al-Kurd u mjesto slično Zidu plača, jer vjeruju da je to jedan od zidova koji su okruživali, kako kažu, Sveti hram, a sve sa ciljem da to mjesto postane stjecište ekstremističkih Jevreja tokom praznika i ostatka godine.

U 2013. godini ovaj Rabat je bio podvrgnut velikim napadima. Uposlenici izraelske uprave za antikvitete su tamo izvodili radove uprkos jordanskom i protivljenju Islamskih zadužbina ovim aktivnostima. Radnici su podigli i visoku drvenu skelu i tvrdili da obnavljaju zid. Kasnije se ispostavilo da su skidali kamenje sa zida i oduzimali ga.

Jevreji dolaze da obavljaju vjerske obrede

Trg Rabat al-Kurd svakodnevno posjećuju i jevrejski ekstremisti koji njegov zid nazivaju “Mali Kotel”, što znači Mali zid plača, a tokom svojih posjeta, tu obavljaju svoje vjerske obrede.

Uposlenici Izraelske uprave za antikvitete prikupili su papire koje su Jevreji stavljali između kamenja zapadnog zida u “Shihabi Hosh”. Počeli su djelomično prekrivati ​​zid, a zatim su uklonili pločice koje su ranije postavili ispod luka umjesto gvozdenih nosača, a na njihovo mjesto postavili stare kraljevske pločice slične originalnim.

Odjeljenje za islamske zadužbine negiralo je tvrdnje izraelske okupacije da je Rabat al-Kurd sveto mjesto za Jevreje, jer je on vakufska zadužbina u kojoj živi porodica Shihabi i Jevreji nemaju pravo na to, te da ono (odjeljenje) brine o njemu i odgovorno je za njegovu restauraciju u potpunosti.