Blinken kaže da je Iran imao lošu godinu, ali da su nuklearni pregovori mogući

Visoki američki diplomata kaže da bi se Iran trebao ‘usredotočiti na sebe’ i prestati se uplitati u ‘nezgode u cijeloj regiji’.

Američki državni sekretar Antony Blinken kaže kako "nije neizbježno" da Iran teži nuklearnom oružju (Jeenah Moon/Reuters)

Sjedinjene Američke Države sugerirale su da bi Iran trebao preispitati svoju vanjsku politiku i usredotočiti se na svoju ekonomiju nakon očitih neuspjeha ove godine.

Govoreći u Vijeću za vanjske poslove u srijedu, američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da je Izrael uspio naštetiti saveznicima Teherana, Hezbollahu i Hamasu, kao i vlastitim vojnim kapacitetima u direktnom udaru u oktobru.

“Nema sumnje da ovo nije bila dobra godina za Iran i vidimo da se to događa svaki dan”, rekao je Blinken.

Dodao je da Iran sada mora donijeti “temeljne” odluke.

“Jedan izbor koji bi mogao napraviti i trebao bi učiniti je da se usredotoči na sebe i pokušaj izgradnje bolje, uspješnije zemlje, za svoje ljude… i da se prestane uključivati ​​u ove avanture ili nezgode u cijeloj regiji”, rekao je.

Budući da se novoizabrani predsjednik Donald Trump vraća u Bijelu kuću sljedećeg mjeseca, Iran se našao u ranjivom položaju zbog gubitaka koje su pretrpjeli njegovi partneri.

U međuvremenu, Izrael nastavlja s napadom na Gazu, u kojem je ubijeno više od 45.000 Palestinaca. Nakon pada sirijskog predsjednika Bashara al-Assada Izrael je, također, proširio svoju ekspanziju na Siriju, s planovima za povećanje broja naselja.

‘Osovina otpora’

Izrael je, također, izašao iz 14-mjesečnog rata s Hezbollahom u naizgled boljoj poziciji, nakon sporazuma o prekidu vatre, koji od Hezbollaha traži da povuče svoje borce s juga Libana.

Hezbollah se dugo smatrao predvodnikom u mreži saveznika, poznatoj kao “osovina otpora”, koju je Iran pomogao izgraditi na Bliskom istoku.

Ali libanska grupa izašla je teško ranjena iz sukoba koji je kulminirao u 62 dana potpunog rata.

Dok je Hezbollah uspio nanijeti štetu izraelskim trupama koje su izvršile invaziju u južnom Libanu, Izrael je ubio vodeće vojne i političke vođe grupe, uključujući njenog šefa Hassana Nasrallaha.

Štaviše, izraelski dužnosnici rekli su da su izbrisali veliki dio Hezbollahovog raketnog arsenala.

Prekid vatre koji je stupio na snagu 27. novembra trebao je okončati neprijateljstva, ali izraelska vojska gotovo svakodnevno izvodi udare u Libanu, signalizirajući da namjerava upotrijebiti silu kako bi spriječila Hezbollah u obnovi svoje vojne moći.

Hezbollah je u međuvremenu proglasio pobjedu, tvrdeći da je osujetio projekat Izraela da ga potpuno eliminira iz Libana.

Ipak, analitičari kažu da opkoljeni Hezbollah znači oslabljeni Teheran. Grupa, možda, više neće biti u poziciji djelovati kao učinkovita sila protiv Izraela, ako izbije regionalni rat koji uključuje Iran.

Regionalnom utjecaju Teherana zadat je još jedan udarac padom predsjednika Al-Assada, još jednog saveznika. Njegova vlada je srušena ranije ovog mjeseca nakon što su opozicijski borci zauzeli Damask.

Ipak, iranski čelnici pokazali su prkos, odbacujući tvrdnje da je “osovina otpora” poražena.

“Razvojem događaja u Siriji i zločinima koje cionistički režim čini i zločinima koje čini Amerika te uz pomoć koju im neki drugi daju, mislili su da je otporu kraj”, rekao je iranski vrhovni vođa Ali Khamenei u govoru u utorak.

“Potpuno su u krivu.”

U srijedu su iranski mediji prenijeli izjavu visokog vojnog dužnosnika da će Iran vojno odgovoriti na izraelski napad iz oktobra.

Iran je 1. oktobra ispalio gotovo 200 projektila na izraelske vojne baze u znak odmazde za ubistvo šefa Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu i atentat na Nasrallaha u Bejrutu ranije ove godine.

Iranski nuklearni program

Ali sve veći doseg Izraela na Bliskom istoku izazvao je zabrinutost da bi Iran mogao napraviti nuklearnu bombu kako bi obnovio odvraćanje i zaštitio se od potencijalnih izraelskih napada.

Međutim, iranski su čelnici u više navrata rekli da zemlja ne teži nuklearnom oružju.

Blinken je u srijedu rekao da pokušaj Irana da dobije nuklearnu bombu “nije neizbježan”.

“To je nešto što bi sada moglo biti više pitanje, jer su izgubili različite alate. Izgubili su različite linije odbrane”, rekao je.

“Naravno, vidjet ćete više razmišljanja o tome, ali mislim da bi troškovi i posljedice za njih zbog slijeđenja tog puta bili ozbiljni.”

Blinken je pohvalio nuklearni sporazum iz 2015, prema kojem je Iran obuzdao svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija protiv svoje ekonomije.

Bivši predsjednik Donald Trump, koji je ponovno izabran za drugi mandat u novembru, naposljetku je poništio sporazum, službeno poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja, 2018. godine.

Kako je SAD ponovno primijenio sankcije na iransku ekonomiju i nametnuo više kazni, Iran je počeo obogaćivati ​​uranij na višim nivoima, skraćujući vrijeme potrebno za pripremu materijala za nuklearno oružje s mjeseci na sedmice.

Odlazeća administracija predsjednika Joea Bidena učestvovala je u indirektnim pregovorima s Iranom, ali pregovori na kraju nisu uspjeli oživjeti sporazum.

Trumpovim dolaskom na dužnost sljedećeg mjeseca očekuje se da će SAD još više pojačati ekonomski pritisak na Iran.

Iako se novoizabrani predsjednik predstavlja kao antiratni političar, imenovao je nekoliko ratobornih osoba na ključne vanjskopolitičke položaje u svojoj administraciji.

“Izgledi za pregovore”

Blinken je u srijedu rekao da je diplomatija s Iranom još moguća.

“Postoje izgledi za pregovore. Naravno, ovisi o tome šta Iran odluči učiniti i hoće li se odlučiti angažirati”, rekao je.

“Naravno, nova uprava će morati donijeti odluku. Predsjednik Trump je posljednji put prilikom povlačenja iz sporazuma rekao da želi takozvani ‘bolji, jači dogovor’. Pa da vidimo. Mislim da bi to bio bolji način da se tome pristupi.”

Blinken je dodao da će, bez obzira koja je američka stranka na vlasti, Washington uvijek biti predan osiguranju da Iran ne dobije nuklearno oružje.

Općenito se vjeruje da Izrael, glavni američki saveznik u regiji, ima neprijavljeni nuklearni arsenal. Washington je osigurao milijarde dolara vojne pomoći Izraelu koji stručnjaci Ujedinjenih naroda i vodeće grupe za ljudska prava optužuju da je počinio genocid u Gazi.

Ipak, SAD se prikazuje kao branitelj slobode i ljudskih prava na Bliskom istoku.

Dok se suočavala s vanjskim prijetnjama, Iranska vlada se posljednjih godina morala boriti s domaćim protuvladinim protestima, koji su naišli na ošar odgovor sigurnosnih snaga, prema grupama za ljudska prava.

Na pitanje o mogućnosti da SAD podrži iranske opozicijske snage da svrgnu vladu u Teheranu, Blinken je pozvao na oprez.

“Mislim da, ako pogledamo posljednjih 20 godina, naši eksperimenti u promjeni režima nisu baš bili zapanjujuće uspješni”, rekao je. “Dakle, mislim da moramo imati odgovarajući stepen poniznosti i na taj način se fokusirati na problem.”

Izvor: Al Jazeera

Reklama