Izazovi Rouhanijeve vladavine
Novom iranskom predsjedniku Hassanu Rouhaniju počeo je mandat, nakon što ga je vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei u subotu proglasio za predsjednika na ceremoniji u Teheranu.
Poslije iznenađujuće pobjede na junskim predsjedničkim izvorima, 64-godišnji Rouhani, koji važi za umjerenog političara, stupio je na dužnost na ceremoniji koju je predvodio vrhovni vođa ajatolah Khamenei.
Inauguracija novoizabranom predsjedniku zakazana je za nedjelju.
Irancima je obećao da će imati drugačiji pristup nego njegov prethodnik Mahmoud Ahmadinejad.
Ali, kako iz Teherana izvještava Soraya Lennie, pred Rouhanijem su brojni izazovi, među kojima su slaba ekonomija i međunarodne sankcije.
Drugačija politika
Kad su Iranci glasali za Hassana Rouhanija, glasali su za nešto novo – za promjene i politiku drugačiju od one Mahmouda Ahmadinejada.
Šesti predsjednik Irana opozvao je socijalne reforme prethodne vlade i opet uveo oštriju politiku vezanu za medije, vanjsku politiku i lične slobode. Rouhani je obećao drugačiji pristup, ali pred njim su ogromni izazovi.
Među njima je poboljšanje odnosa sa ostatkom svijeta, uključujući Veliku Britaniju i Sjedinjene Države.
“Iran i SAD imaju mnogo nesuglasica. Između ostalog, tu je američki animozitet prema Iranu u vezi sa regionalnim pitanjima poput Sirije, Iraka i Afganistana. Ako u budućnosti dođe do direktnih pregovora, bit će izuzetno teški. Ali, s obzirom na trenutnu situaciju, ne bih rekao da će u skorije vrijeme doći do njih”, kaže Hassan Hanizadeh, analitičar i stručnjak za Iran.
Neslaganje u vezi s nuklearnim programom najveća je Rouhanijeva međunarodna prepreka.
Nuklearni program
SAD i njihovi saveznici optužuju Iran da pokušava napraviti nuklearne bombe. Iran insistira na tome da je riječ o civilnom programu. Izrael je više puta prijetio vojnim napadima, dok SAD poručuju da su sve opcije u igri.
“Zbog ovog spora, Iran je pod najoštrijim međunarodnim sankcijama ikada. Zabrana izvoza nafte, sankcije nametnute Centralnoj banci i zabrana trgovine valutom teško su pogodile iransku ekonomiju. Iran trenutno ima problem visoke nezaposlenosti, visoke inflacije i devalvirane valute”, izvještava Al Jazeerina reporterka.
Rouhani kaže da mu je oporavak ekonomije najviši prioritet.
Ublažavanje ograničenja medija
Tokom kampanje obećao je i ublažavanje ograničenja medija i više ličnih sloboda. Ali ni to neće biti lako postići.
“To smo već vidjeli u vrijeme reformističke vlade Muhameda Khatamija. U samo jednom danu, zatvoreno je 19 ili 20 novina, a to je ono što vlasti nisu željele da se desi. Vlada može samo ubrzati razgovore o slobodama i učiniti atmosferu malo opuštenijom”, ističe Kayvan Kasirian, iranski novinar.
Ali insistiranje na unutrašnjim reformama mogao bi biti najteži izazov. Sve zakone koje Rouhanijev kabinet predloži morat će odobriti Parlament, a zatim i Vijeće čuvara.
I jednim i drugim tijelom dominiraju tvrdolinijaši, zbog čega bivši predsjednik Muhamed Hatami nije uspio provesti šire reforme, uključujući reforme vezane za, u svijetu cijenjenu, iransku filmsku industriju.
Režiseri i producenti, poput Fereshteh Taerpour, producentice filma Facing Mirrors, ne žele da se to opet desi.
“Situacija se za neke od naših velikih režisera nije popravila. Neki od njih više jednostavno ne snimaju filmove ili su im filmovi zabranjeni. Dakle, s obzirom na to kako postupaju prema njima, želeći sačuvati reputaciju i nezavisnost, odlučili su prestati raditi”, kaže Fereshteh.
Zajedno sa brojem izazova, rastu i očekivanja. Sam Rouhani je izjavio da se promjene neće desiti preko noći, ali je zatražio od Iranaca da mu nastave vjerovati, baš kao što su mu vjerovali na biralištima.
Izvor: Al Jazeera