Biskupi odbacili kritike zbog mise za blajburške žrtve

Misu za ubijene u Bleiburgu predvodit će kardinal Vinko Puljić (EPA)
Misu za ubijene u Bleiburgu predvodit će kardinal Vinko Puljić (EPA)

Članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine osudili su u srijedu kritike koje pristižu uoči mise za ubijene u Bleiburgu na kraju Drugog svjetskoga rata, koja treba biti održana po prvi put u Sarajevu.

Iz Biskupske konferencije saopćeno je da je “vlastito i neotuđivo pravo Katoličke crkve, kao što je neotuđivo pravo i svake druge crkve i vjerske zajednice, u skladu sa zakonitim unutrašnjim ustrojem, vršiti svoje bogoštovlje, molitve i obrede i odgajati vjernike u svojoj vjeri”.

U saopćenju se navodi da jednako pravo svim crkvama i vjerskim zajednicama priznaju međunarodni pravni akti i deklaracije, a Bosna i Hercegovina svečano se obavezala poštivati to isto pravo Katoličke crkve kada je 2006. sa Svetom Stolicom potpisala Temeljni ugovor, koji ima međunarodnu pravnu snagu.

“Bogoštovlje, molitve i obredi u Katoličkoj crkvi, koja je raširena po cijelome svijetu, posvuda i jednako imaju samo vjersko značenje i isključuju bilo kakav vid političkoga, pravnoga ili sudskoga značenja”, poručili su biskupi, navodeći da “moliti za neku osobu ili za neku skupinu ne znači niti odavati počast toj osobi ili skupini, niti poistovjećivati se s njima, niti prihvaćati njihova politička uvjerenja”.

Reakcija Jevreja

Iako iz Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini tvrde da je molitva “ništa više nego sjećanje na nevino ubijene žrtve u Bleiburgu, bez obzira na njihovu vjeroispovijest”, brojne političke stranke, nevladine organizacije, Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini, Svjetski jevrejski kongres, te javne ličnosti u zemlji najavu služenja mise ocijenili su kao pokušaj rehabilitacije ustaškog režima iz Drugog svjetskog rata.

Oglasio se i reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, ali on je pozvao muslimanske vjernike da oštrice kritike nipošto ne usmjeravaju prema kardinalu Vinku Puljiću i Katoličkoj crkvi nego da krivca traže u politici.

Iz Srpske pravoslavne crkve imaju, pak, drugačije stavove od Islamske zajednice i Kavazovića. Iz Mitropolije dabrobosanske poručili su ranije da se “dovođenjem Bleiburga” u Sarajevo trajno zatvaraju vrata saradnje i svih odnosa Mitropolije s Nadbiskupijom vrhbosanskom te lično mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma s kardinalom Vinkom Puljićem.

Misu za ubijene u Bleiburgu osudila su i sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Za subotu je najavljeno i nekoliko mirnih protesta u Sarajevu, u organizaciji antifašističkih organizacija.

Osim crkve, misu podržavaju tek neke od političkih stranaka s hrvatskim predznakom, koji kritike na račun održavanja mise ocjenjuju kao napad na Hrvate katolike u Bosni i Hercegovini. Protivnici molitve za žrtve u Bleiburgu odbacuju takve optužbe.

Ko je ubijen u Bleiburgu?

Prema riječima historičara Ive Goldsteina, profesora historije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, početkom maja 1945. približno 100.000 vojnika oružanih snaga NDH, saveznika njemačkih nacista, među kojima je bilo i ratnih zločinaca, i otprilike 50.000 civila krenulo je prema austrijskoj granici u bijegu pred partizanima.

Neki uopće nisu stigli do Bleiburga u Austriji jer su ubijeni u razmjeni vatre s partizanima. Neki su bili zarobljeni već u Sloveniji. Neki su uspjeli prebjeći u Austriju i otamo ih je britanska vojska pustila da idu dalje prema zapadnim zemljama, a neke je vratila u Jugoslaviju, objasnio je Goldstein.

Po zarobljavanju u Bleiburgu mnogi su ubijeni, bez suđenja.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO