Skupština Crne Gore izglasala ulazak u NATO

Poslanici crnogorskog parlamenta izglasali su većinom glasova na Cetinju Prijedlog zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora, dokument na osnovu koga Crna Gora treba da postane 29. članica Alijanse.
Zakon je podržalo 46 prisutnih poslanika vladajuće koalicije i opozicionih socijaldemokrata, javlja reporterka Al Jazeere Milica Marinović.
Dio opozicije, koji se protivi donošenju odluke o priključenju Crne Gore u parlamentu, predvođen opozicionim Demokratskim frontom, održao je danas na Cetinju protest.
Protest je održan uoči početka sjednice parlamentaa pristalice DF-a su zapalile zastavu NATO-a.

Kako su prenijeli crnogorski mediji, kada su se demonstranti razilazili, grupa mladića ih je zasula kamenicama, pa je intervenirala policija.
Jedan od vođa DF-a Andrija Mandić je pozvao opoziciju da im se pridruže u daljoj borbi protiv režima.
Sjednica Skupštine Crne Gore je počela u 14 sati, a DF je protestirao, ispred zgrade skupštine Opštine.
‘Uz najrazvijenije demokratije’
Predsjednik crnogorskog parlamenta Ivan Brajović ranije je kazao da je uvjeren “da ovim činom država pravi civilizacijski iskorak i svrstava se uz najrazvijenije demokratije”.
Predsjednik Vlade Duško Marković rekao je da Skupština ima historijsku privilegiju da donese odluku koja će se pamtiti dok bude Crne Gore i Crnogoraca.
“Ovakva odluka se nigdje osim na Cetinju nije mogla donijeti”, reako je Marković.
Usvajanjem Protokola o članstvu u NATO-u završava se nacionalna procedura pristupanja Sjevernoatlantskom savezu.
Za potvrđivanje odluke bila je potrebna prosta većina.
Vlast i opozicija imaju različite stavove o tome da li odluka o članstvu Crne Gore treba biti donesena u parlamentu ili na referendumu.
Opozicija zahtijeva referendum, dok vlast smatra da referendum nije potreban.
‘Podjela Crne Gore’
Skupu DF-a, nije se pridružio Demos Miodraga Lekića, ni Demokrate Alekse Bečića, iako se također zalažu za referendum o članstvu, prenosi Beta.
Lider Demosa Miodrag Lekić smatra da pitanje članstva u Sjevernoatlantskom savezu “dijeli Crnu Goru” te da je stupanje u ovaj savez “moguće i legitimno jedino na osnovu odluke na referendumu”.
“Posljednji je čas da prevlada razum i da svi zajedno pokušamo da nađemo izlaz iz ove duboke političko-institucionalne krize i da iz ovako važnog pitanja koje dijeli Crnu Goru izađemo odgovorni, ozbiljni, demokratski i spremni da prevaziđemo razlike”, poručio je Lekić.
U Prijedlogu zakona se navodi da, “poučena iskustvom gubitka nezavisnosti nakon Prvog svjetskog rata, Crna Gora mora u postojećim geopolitičkim okolnostima da racionalno sagleda sve mogućnosti i donese odluku koja će na najcjelishodniji i ekonomski najopravdaniji način da zaštiti njene nacionalne i bezbjednosne interese”.
Prijedlog zakona
Nakon što Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u potvrde sve države članice Alijanse, Crnoj Gori će biti upućen i formalni poziv da pristupi toj organizaciji deponiranjem instrumenta o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora kod vlade Sjedinjenih Američkih Država, koja je depozitar ugovora, piše u Prijedlogu zakona.
Ugovorom se strane obavezuju rješavati svaki međunarodni spor u koji bi mogle biti uključene mirnim sredstvima i da se u međunarodnim odnosima uzdržavaju od prijetnje silom ili upotrebe sile na bilo koji način nespojiv s ciljevima Ujedinjenih naroda, navodi se, između ostalog, u prijedlogu zakona.
Na osnovu Povelje NATO-a, u tekstu piše da su se strane saglasile da će se smatrati da oružani napad na jednu ili više njih u Evropi ili Sjevernoj Americi predstavlja napad na sve njih, te da će, shodno tome, u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, pojedinačno i zajedno, preduzeti potrebne mjere, uključujući upotrebu oružane sile, radi ponovnog uspostavljanja i održavanja sigurnosti.
Izvor: Agencije