Hiljade ljudi na Maršu mira, suze na komemoraciji u UN-u

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić je u dvodnevnoj posjeti Izraelu, gdje je s predsjednikom izraelskog parlamenta razgovarala o političkoj i ekonomskoj saradnji dvije države, a koja se, ističe, razvila prethodnih nekoliko godina.

Dodala je da Srbija stoji uz Izrael u, kako je navela, teškim trenucima za zemlju.

“Željela bih zahvaliti Izraelu zbog vašeg stava tokom glasanja o Rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda. To je nešto što Srbija nikad neće zaboraviti”, rekla je Brnabić.

Na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija obratila se i predsjednica Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa Munira Subašić, koja je zahvalila svima koji su glasali za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici te pozvala sve na zajedničku borbu protiv nepravde i negiranja genocida.

Istakla je kako je teško govoriti i teško je živjeti noseći 30 godina bol u svojoj duši, slušati negiranje genocida, veličanje ratnih zločinaca, a “naša djeca su željela da žive, ubijena su samo zato što su bili muslimani, ubijeni su u zaštićenoj zoni Srebrenice 1995. godine, a svijet i Evropa su nijemo posmatrali“, prenijela je Fena.

“Majke nisu stale, nisu čekale da im neko donosi pravdu. Ustale smo da jasno i glasno kažemo da su naša djeca nevino ubijena, da su nevine žrtve i da neko mora za to odgovarati”, kazala je.

Zato smo mi majke, dodala je Subašić, imale nekoliko važnih ciljeva, a jedan od njih je da 5.500 djece koja su ostala siročad poslije genocida, školujemo i odgojimo.

Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima Zlatko Lagumdžija obratio se danas u sjedištu UN-a na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, naglasivši važnost sjećanja, istine i odgovornosti za budućnost čovječanstva.

Lagumdžija je izrazio zahvalnost prisutnima na dolasku i zajedničkom trenutku sjećanja, saosjećanja i solidarnosti, ukazujući na važnost podrške u borbi protiv zaborava i negiranja. Posebnu zahvalnost iskazao je Muniri Subašić i Mireli Osmanović koje predstavljaju dvije generacije preživjelih.

“One nose teret historije na svojim plećima, ali su odlučne da ih ta historija ne definiše. Grade budućnost na temelju sjećanja, saosjećanja i zajedničke posvećenosti miru”, rekao je Lagumdžija.

Više hiljada učesnika Marša mira stiglo je kasno poslijepodne u kamp Liplje kod Zvornika, javio je Al Jazeerin Kerim Sefer iz Liplja.

Danas su prošli prvu etapu, koja je uključivala Crni vrh, mjesto na kojem je nađena jedna od najvećih masovnih grobnica, i selo Snagovo, u kojem su takođe nađene grobnice s posmrtnim ostacima ubijenih Bošnjaka.

Marš mira Nezuk – Potočari održava se svake godine u znak sjećanja na ubijene, koji su 1995. pokušavali doći na slobodnu teritoriju, tada pod kontrolom Armije BiH.

Danas smo ovdje svjedočili odraslim ljudima, diplomatama koji plaču kada je govorila recimo Munira Subašić ili kada je 13-godišnja Uma Ćatić na violini svirala “Srebrenički inferno”, javio je Al Jazeerin Ivica Puljić.

U Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku održana je komemoracija za žrtve genocida u Srebrenici.

Okupljanje je organizovano na osnovu rezolucije kojom je Generalna skupština 23. maja prošle godine ustanovila 11. juli kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

U sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, u okviru obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici iz 1995. godine, prisutnima se obratio i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, koji je istakao da je usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici historijski trenutak ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za Evropu i Ujedinjene narode.

“Naša je dužnost dosljedno provoditi sadržaj ove rezolucije i spriječiti ponavljanje genocida. Danas ne govorim samo kao član Predsjedništva BiH, već kao čovjek koji dijeli bol sa žrtvama i sa narodom nad kojim je počinjen jedini genocid na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata”,  rekao je Bećirović.

Dodao je da govori u ime onih koji traže istinu, ali ne mrze i ne pozivaju na osvetu, već vole Bosnu i Hercegovinu, ponosnu i nepokorenu.

“Zalažem se za pravdu, mir i pomirenje zasnovano na istini. Nažalost, rukovodstvo susjedne Republike Srbije nastavlja negirati presude međunarodnih sudova UN-a, što je apsurdno, nelogično, nemoralno i neprihvatljivo”, poručio je, ističući kako rukovodstvo Srbije ne želi da se suoči s istinom niti da se distancira od ideologija i politike koje su dovele do genocida.

Također je naglasio kako Srbija pokušava ratne zločince pretvoriti u heroje, dok Bosna i Hercegovina poziva na razum i istinu.

Moramo osigurati da se glasovi preživjelih iz Srebrenice i dalje čuju – da se suprotstavimo negiranju, iskrivljavanju činjenica i revizionizmu. Samo priznavanjem patnje svih žrtava možemo graditi međusobno razumijevanje, povjerenje i trajan mir, poručio je u govoru generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres u okviru prve komemoracije Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku.

Govor Generalnog sektretara UN-a pročitao je šef njegovog ureda, Earle Courtenay Rattray, pri tome kazavši da međunarodna zajednica snosi odgovornost za neuspjeh da spriječi ovaj zločin – najteži zločin počinjen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

“Prije 30 godina, Ujedinjene nacije i svijet su zakazali pred narodom Srebrenice”, naveo je Guterres u govoru, dodajući kako taj kolektivni neuspjeh nije bio slučajnost historije, već “rezultat politike, propagande i međunarodne ravnodušnosti”, prenijela je Fena.

Odao je priznanje “izuzetnoj hrabrosti” preživjelih, a posebno majkama Srebrenice za njihovu dugogodišnju borbu za istinu, pravdu i odgovornost. Istakao je da genocid nije bio posljedica haosa rata, već smišljena i sistematska kampanja istrebljenja Bošnjaka u Srebrenici.

Vršilac dužnosti specijalne savjetnice generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida Pramila Patten poručila je u svom obraćanju na komemoraciji u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku kojom se prvi put obilježava Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, da se ovaj dan posvećuje žrtvama i preživjelima, ali i neprekidnoj borbi za istinu, pravdu i sjećanje.

“Danas se prisjećamo 11. jula kao dana sjećanja na genocid u Srebrenici, zahvaljujući nepokolebljivoj hrabrosti preživjelih i majki Srebrenice koje nikada nisu odustale od borbe za pravdu”, kazala je Patten, prenijela je Fena.

Podsjetila je da će i ove godine, kao i prethodnih, posmrtni ostaci žrtava pronađenih proteklih godina biti ukopani u Potočarima, te naglasila da brojni ostaci još uvijek čekaju na identifikaciju, što nanosi dodatnu bol porodicama žrtava.

“Oni nisu sami. Moje misli su s njima, a moja kancelarija spremna je pružiti svu moguću podršku u njihovoj borbi za dostojanstven ukop najmilijih” poručila je Patten, ističući da je nedavno boravila u Srebrenici i Sarajevu, gdje je lično razgovarala s porodicama žrtava.

U glavnoj zgradi UN-a u New Yorku otvorena je izložba o genocidu u Srebrenici, koju su organizovale Majke Srebrenice i Misija Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima.

Privukla je veliki broj posjetilaca, a otvaranju su prisustvovali i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.

Više iz New Yorka u izvještaju Al Jazeerinog Ivice Puljića.

Eniz Hukić krenuo je na slobodnu teritoriju 11. jula 1995. iz Srebrenice.

Tokom deset noći, koliko je trajao put spasa, svjedočio je mnogim napadima i zločinima tadašnje Vojske Republike Srpske.

Na dan polaska, u istoj koloni, posljednji put je vidio oca i brata.

Jake emocije kod učesnika Marša mira.

‘Prvi put sam na Maršu mira. Evo naježio sam se. To je nešto posebno. Teško je to opisati. Ja sam dolje izgubio dajdžu i rođaka’, kaže učesnik Marša Amir Karić.

Uključujemo se uživo u New York, gdje se u Generalnoj skupštini UN-a povodom Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici održava komemorativna sjednica.

Više hiljada učesnika Marša mira pristiže u kamp Liplje kod Zvornika. U kampu će prenoćiti, nakon čega kreću na drugu etapu puta koja se smatra najzahtjevnijom.

Organizatori Marša mira pripremili su program koji za cilj ima sjećanje na ubijene Srebreničane.

U kampu Liplje su pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Crveni križ i druge organizacije zadužene za logističku i drugu pomoć tokom Marša.

Stotine šatora pripremljeno je da dočeka učesnike.

U sklopu konferencije „Naša priča, naše obećanje“, 9. juna bit će predstavljen Izvještaj o poricanju genocida za 2025. godinu.

Izvještaj nudi analizu trenutnih obrazaca i narativa poricanja genocida, a njegovi autori će tom prilikom govoriti o ključnim nalazima i važnosti suočavanja s negiranjem genocida.

Nakon što su po kišovitom vremenu prešli Crni vrh, mjesto na kojem je pronađena jedna od najvećih masovnih grobnica, učesnici Marša mira su stigli u Snagovo.

Snagovo je selo u kojem su mještani pronalazili masovne grobnice u svojim dvorištima.

Više od 6.000 sudionika će put nastaviti ka Liplju, gdje se završiti današnja dionica Marša mira.

Učesnici Marša mira po kišovitom vremenu prelaze Crni vrh, mjesto na kojem je pronađena jedna od najvećih masovnih grobnica.

Na putu prema Liplju proći će i kroz Snagovo, selo u kojem su mještani ranije pronalazili masovne grobnice u svojim dvorištima.

Mješoviti klub zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine upriličio je u Sarajevu skup obilježavanja sjećanja na genocid počinjen na prostoru Bosne i Haercegovine, tačnije u Srebrenici i oko nje, prije trideset godina.

Zastupnik Mješovitog kluba Šemsudin Mehmedović ističe važnost tog skupa i okarakterizirao ga kao priliku da se institucionalno sjete genocida u Srebrenici, poštivajući rezoluciju koja je usvojena prošle godine u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda.

“Insistirat ćemo da institucionalno pristupamo daljnjem radu na provedbi Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici. Naravno,nećemo zaboraviti sve te falširane izvještaje, to su pokušaji spinovanja historijskih činjenica, opravdanja i eliminacije odgovornosti prije svega Republike Srbije i svih koji su imali učešće u genocidu u Srebrenici”, kazao je novinarima.

Zilha Mastalić-Košuta iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, također, ističe važnost Rezulocije UN-a o sjećanju na genocid u Srebrenici prije svega jer dolazi s međunarodnog nivoa. Smatra da bi ta rezolucija trebala biti i lekcija svima, ne samo u BiH nego i šire, da se događaji poput genocida u Srebrenici 1995. godine nikad i nigdje više ne ponove. Ona kaže da je bitno da se negatori genocida pomire s činjenicama jer su donesene brojne presude za Srebrenicu, na Haškom tribunalu i na Sudu BiH.

“Također, imamo i pet presuda u Hrvatskoj u vezi sa Srebrenicom, te dvije u Srbiji. Smatram da Rezoluciju najviše negiraju upravo negatori genocida, a nema potrebe za tim s obzirom na ogromnu dokumentaciju, dokaze i presude. Treba se okrenuti boljoj i kvalitetnijoj budućnosti, prihvatiti prošlost i da idemo dalje zajednički graditi budućnost”, kazala je Mastalić-Košuta.

Sadik Ahmetović, svjedok genocida u Srebrenici 1995. godine također podsjeća da je ‘Srebrenica dokumentovana, kako pred međunarodnim tako i domaćim sudovima, a još će biti toga u budućnosti’, ali i postavlja pitanje ‘gdje će biti Srebrenica za deset ili dvadeset godina’.

“Postavljam to pitanje, sebi i svima u Bosni i Hercegovini, hoće li tamo biti života? Gdje će biti preživjele žrtve genocida u Srebrenici, da li će biti u BiH ili izvan njenih granica”, kazao je Ahmetović.

Smatra i to da se ‘Republika Srbija, njeno političko rukovodstvo i narod, mora suočiti sa istinom da bi napravili sljedeći korak, a mir je najviše što mi želimo.’

“Naravno, mir podastrt istinom i prihvatanjem te istine. Bez toga je teško napraviti korake prema stabilizaciji na Balkanu. Poricanje genocida destabilizira odnose u BiH i odnose između BiH i Srbije”, naglasio je.

Veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida danas su prisutniji nego prije deset godina. To jedan od najvećih društvenih problema s kojima se suočava Bosna i Hercegovina, kazao je glavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove Serge Brammertz na Međunarodnoj konferenciji „Srebrenica 1995-2025: Suočavanje s prošlošću“ danas u sarajevskoj Vijećnici.

Konferencija ima za cilj da ukaže na potrebu krivičnog gonjenja počinilaca genocida, procesuiranja negatora genocida, potakne razgovor o budućnosti civilnog društva u izgradnji mira, odnosno izazovima i novim smjerovima, te naznači ulogu obrazovanja i religije, kao i mladih u izgradnji održivog mira.

Brammertz je kazao da boravi u Bosni i Hercegovini povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, ističući da je riječ o događaju od izuzetne važnosti, za žrtve i za međunarodnu zajednicu.

“Bit ću u Bosni i Hercegovini cijelu sedmicu, naravno, prvenstveno zbog događaja u petak – obilježavanja 30. godišnjice, što će biti veoma važan događaj kojem se unaprijed radujem”,  izjavio je Brammertz, dodajući da se raduje ponovnom susretu s preživjelima, žrtvama i majkama, kako bi zajedno obilježili taj tužni trenutak.

Govoreći na konferenciji u Sarajevu, Brammertz je naglasio važnost razgovora o sudskom naslijeđu, izazovima u procesuiranju ratnih zločina, te ulozi civilnog društva u suočavanju s prošlošću.

“Danas sam ovdje da učestvujem na ovoj važnoj konferenciji na kojoj ćemo razgovarati o mnogim temama – od procesuiranja zločina, onoga što smo uradili dobro, ali i onoga što smo mogli bolje. Govorit ćemo o pomirenju, koje i dalje predstavlja veliki izazov u vašoj zemlji”, rekao je.

Posebno je upozorio na sve prisutniji društveni problem – veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida.

“Razgovarat ćemo o narednim koracima i o tome šta još treba učiniti kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. Također, osvrnut ćemo se na to kako danas žrtve, preživjeli i civilno društvo mogu doprinijeti da zemlja krene u pravom smjeru — naročito kroz aktivno suprotstavljanje stalnom veličanju ratnih zločinaca i negiranju genocida”, poručio je Brammertz.