Svečane i obećavajuće poruke evropskih narodnjaka u Zagrebu

U Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske, najmlađe članice Europske unije, u svečanoj i gotovo “obiteljskoj” atmosferi, u četvrtak je završen dvodnevni izborni kongres Europske pučke stranke (EPP), organizacije europskih narodnjačkih stranaka, na kojem je sudjelovalo više od 2.000 uzvanika iz sestrinskih stranaka Europe.

U opuštenoj atmosferi po hodnicima, unatoč brojnom osiguranju, koje je pomno promatralo sve što se događa, igrajući stolni nogomet ili nožni biljar te sjedeći u kafićima, europski pučani u dvorani su na kongresu izabrali novo vodstvo, na čelu s predsjednikom EPP-a Donaldom Tuskom, dosadašnjim predsjednikom Europskog vijeća i bivšim poljskim premijerom, pri čemu je novinarima do izjava najviših dužnosnika bilo teško doći – raspored je bio jasan i gust.

Globalno utjecajne ličnosti

Uz ovog dosadašnjeg visokog dužnosnika Europske unije, kroz dvoranu Arena Zagreb u srijedu i četvrtak prošli su neki od najutjecajnijih europskih državnika – uz domaćina, hrvatskog premijera i predsjednika stranke domaćina – Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andreja Plenkovića, koji se, kako su izvijestili mediji, pohvalio da su mu rekli kako je u Zagreb doveo finale Lige prvaka – bili su ovdje njemačka kancelarka Angela Merkel, austrijski kancelar Sebastian Kurz, nova šefica Europske komisije Ursula von der Leyen, sada već bivši šef EPP-a Joseph Daul, Silvio Berlusconi, Johannes Hahn, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis i brojni drugi dužnosnici i šefovi sestrinskih europskih pučkih stranaka.

Ističući jedinstvo tijekom cijelog kongresa, nakon Tuska je izabrano cijelo vodstvo organizacije.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Osim svesrdne podrške Tusku, europski pučani istaknuli su veliku podršku zemljama Zapadnog Balkana i njihovim daljnjim europskim integracijama, a od okupljenih neki su još ranije, poput Tuska i von der Leyen, kritizirali francusko blokiranje pristupnih pregovora Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, nazvavši to velikom, neki i povijesnom pogreškom.

Jedna od glavnih tema, na koju je stavljen snažan naglasak, bila je borba protiv populizma i poruka da populisti neće uništiti europski način života, u kojem su se isticali pojmovi demokracije, slobode, zaštite ljudskih i manjinskih prava i slično.

Tusk o S. Makedoniji i Albaniji: Ne smijemo odustati 

Neki hrvatski mediji, poput Večernjeg lista, ocijenili su da bi Zagreb mogao ući u povijest kao mjesto gdje su pučani dogovorili novu europsku politiku, iako će ga Zagrepčani pamtiti po na trenutke potpunoj paralizaciji prometa i velikim gužvama, koje je uzrokovalo prevoženje brojnih uglednika s lokacije na lokaciju.

Dan nakon novog imenovanja, upitan kako se osjeća nakon prospavane noći, Tusk u četvrtak očekivano nije bio posebno impresioniran.

“Sve je emocionalno u politici ako u politiku unosite osjećaj ne samo umom, nego i srcem. Mislim da sam dobro pripremljen, zbog svojeg iskustva kao poljski ministar, čelnik stranke i, naravno, zadnjih pet godina predsjednik Europskog vijeća.”

Na pitanje Al Jazeere što očekuje da će se u budućnosti događati s europskom perspektivom Albanije i Sjeverne Makedonije, Tusk ostaje pri stavovima koje je iznio i ranije.

“Ne smijemo odustati – kad se radi o meni, ja sam svjestan svojih limita, ali bit ću vrlo predan da se nastavi raditi na europskoj perspektivi za obje zemlje – i Sjevernu Makedoniju, i Albaniju. Nikad neću odustati od toga, ali znate da imamo neke jake oponente u Europi”, odgovorio je Tusk novinaru Al Jazeere, poručivši da pod njegovim vodstvom EPP ide dalje “naprijed”.

Štefanec: Von der Leyen je u pravu

Slovak Ivan Štefanec na kongresu se natjecao za potpredsjedničko mjesto.

Prije glasovanja istaknuo je za Al Jazeeru kao poruke i zaključke iz Zagreba da je EPP pokazao jedinstvo, što je posebno bitno, jer se radi o najačoj političkoj snazi u EU, koja mora raditi na ekonomskom razvoju Starog kontinenta i jačanju strateške uloge EU-a na globalnoj razini.

Kada je Zapadni Balkan u pitanju, kaže kako vjeruje da ta regija i dalje ima perspektivu da bude dio EU-a te da je to najbolje rješenje u cilju prosperiteta i mira te da će EPP nastaviti podupirati ta nastojanja, kao i to da Sjeverna Makedonija i Albanija započnu pregovore.

Populizam nema odgovor, Brexit primjer

Isto jedinstvo kao EPP, istaknuo je Štefanec, europske zemlje, odnosno zemlje EU-a, moraju pokazati i po pitanju migrantske krize.

‘”Mislim da sve zemlje trebaju pokazati više solidarnosti, jer to ne mogu riješiti samo zemlje koje se nalaze na granici ili na Schengenskoj granici… To je problem koji traje, s tim se izazovom suočavamo od 2015. godine, iako više nije onako snažan kao tada, i govorimo o tome da je potrebna podrška solidarnosti među zemljama – mora se pokazati i biti evidentno da je Europa ujedinjena i kada su migracije u pitanju.’

Istaknuta tema borbe protiv populizma, po njemu, jedna je od najvažnijih s kojim se Europa i EPP suočavaju.

Populizam, navodi, raste u svim europskim zemljama te je potrebno biti pragmatičniji i razgovarati s građanima o stvarnim problemima, što populizam jeste, jer nema odgovor.

‘To možemo vidjeti, primjerice, u slučaju Brexita – to je bila odluka koju su gurali populisti, a sada vodi kaosu. A Europa je ujedinjena – posljednjih tri godine, ne samo u odnosu na Brexit, nego i po drugim pitanjima je ujedinjenija. Dakle, to je odgovor – ukazivati na prave probleme, razgovarati s ljudima, razgovarati s mladim ljudima jer su oni skloniji vjerovati populistima više nego drugi.’

Na pitanje slaže li se s Ursulom von der Leyen, koja je nedavno izjavila da je francuski predsjednik Emmanule Macron blokadom tih pregovora otvorio vrata Zapadnog Balkana Rusiji, Štefanec kaže da je to na stvari.

“Ako nećemo biti dovoljno aktivni, Rusija i Kina su tamo, dakle moramo biti više politički aktivni i otvoriti vrata zemljama Zapadnog Balkana.”

Jedan od govornika u četvrtak bio je i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Jandroković o Vučiću: Ovdje je atmsfera konstruktivna

Kaže kako je kongres velik i važan događaj za HDZ i Hrvatsku te ga shvaća kao priznanje i znak ugleda među europskim pučanima.

Europu, kaže Jandroković, treba dalje graditi na vrijednostima kao što su sloboda, demokracija, poštivanje temeljnih ljudskih i manjinskih prava, pravna država – svim vrijednostima na kojima je građena svih ovih godina.

“Istovremeno, treba zaštiti Europu od izazova s kojima se suočava, u prvom redu radi se o sigurnosnim prijetnjama, terorizmu, migranstkoj krizi, klimatskim promjenama. I poseban naglasak bio je kod većine onih koji su govorili na oštroj borbi protiv populizma, lijevog i desnog ekstremizma i radikalizma, jer to su političke ideje koje se temelje na manipulacijama, na podrivanju onih najnižih strasti.”

Kada su u pitanju eurointegracije Zapadnog Balkana, kaže kako je većina članica EPP-a za jasnu europsku perspektivu te regije, a i interes Hrvatske je da taj proces ide dalje, što će ona, ističe, pokušati osnažiti tijekom svojeg predsjedanja EU-om u prvih šest mjeseci iduće godine.

“Jer, šireći EU, širimo prostor stabilnosti, sigurnosti, demokracije, tako da je bitno da ne dođe do zastoja, iako postoje i takve ideje – usporavanja procesa, ili čak prekida procesa. Za stabilnost ovog dijela Europe, ali i Europe u cjelini, bitno je da proces proširenja ide dalje.”

Na pitanje je li kongresu, zbog prilike za raspravu s europskim kolegama o pitanjima koje su na kongresu tematizirana, trebao nazočiti Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije i Srpske napredne stranke (SNS), pridružene članice EPP-a, koji je nakon burnih reakcija u dijelu hrvatske političke scene odbio poziv, Jandroković kaže kako je to njegova odluka.

“Ovdje je atmosfera vrlo konstruktivna, traže se rješenja, odgovorno se razgovara i raspravlja i trebamo izbjegavati situacije u kojima će emocije ili provokacija biti ispred sadržaja koji je bitniji”, poručio je Jandroković.

Kličko: Gledamo u pravcu u kojem je gledala Hrvatska 

U Zagrebu je bila i bivša boksačka zvijezda Vitalij Kličko, sada političar iz ukrajinske stranke UDAR.

Iako je brojne novinare zanimalo kako je to zamijeniti sportsku karijeru političkom, Kličko je jasno rekao zbog čega je u Zagrebu.

“Naša je stranka dio velike europske političke obitelji i zato smo ovdje došli raspravljati o pozicijama sadašnjosti, budućnosti, međunarodnoj politici, što je vrlo bitno. Jedan od glavnih razloga je osobni kontakt s ovim ljudima jer mi gledamo naprijed, u istom pravcu kao i Hrvatska godinama prije. Mi vidimo svoju zemlju kao članicu velike europske obitelji. I zato je naš glavni cilj implementirati europske standarde života u svojoj domovini”.

Galić: Na Hrvatskoj je da ovo iskoristi

Govoreći o tome kako je Hrvatska pozicionirana u EU-u s obzirom na ovaj kongres i dolazak visoko i globalno utjecajnih europskih čelnika u Zagreb, Galić kaže kako je događaj sigurno bio i u funkciji pripreme Hrvatske za tu veliku odgovornost predsjedanja Europskom unijom od 1. siječnja.

“Od zemalja iz ove uže i šire regije jugoistoka Europe i Zapadnog Balkana, Hrvatska je sasvim sigurno u Europi dobro pozicionirana, bez obzira na određene slabosti, pa ako hoćete i u provođenju europske politike. Ovo će jedno s drugim, kongres pučana i buduće predsjedanje EU-om, dati Hrvatskoj neki europski značaj. Na njoj je da to iskoristi, da shvati da nije jedina na dnevnom redu i da ima vlastitih problema koje mora početi otklanjati da bi uhvatila korak s Europom”.

Hrvatska, ističe, taj skup može iskoristiti ukoliko svoju realnu, praktičnu politiku, uskladi s nekim europskim standardima.

“I što se tiče pravne države i što se tiče ljudskih prava i što se tiče prava manjina, pa ako hoćete i odnosa sa susjedima. Jer država koja ne može riješiti probleme sa susjedima, pokazuje nešto i o samoj sebi”.    

Bivši hrvatski diplomat i vanjskopolitički stručnjak Mirko Galić, komentirajući značajke skupa u Zagrebu, ističe nekoliko pozitivnih stvari.

Kao prvo, ističe da na kongresu nisu bile neke državne ličnosti koje otvoreno vode antieuropsku politiku i, kako kaže, gaze neke europske vrijednosti koje u svojem programu imaju i pučani – pritom, navodi, misli na mađarskog premijera Viktora Orbana i njegovu stranku Fidesz te nautjecajnijeg poljskog političara Jaroslawa Kaczynskog.

Pitanje Viktora Orbana

“Oni su suspendirani u pučkoj grupaciji, pučkoj obitelji, ali nisu iz nje isključeni. Nisu bili u Zagrebu, što znači da ta suspenzija nešto znači i na njihova politika nije u milosti pučana. Druga pozitivna činjenica, po mome sudu, izbor je novog predsjednika grupacije pučkih stranaka Donalda Tuska, političara velikog europskog iskustva i europskih stavova. On je, kao predsjednik Europskog vijeća, pokazao privrženost Europi, ima veliko iskustvo i u ovoj novoj funkciji, koja jest rang-dva niža od one koju je do sada obnašao, on može biti jamac da će se politika europskih pučana odvijati na nekom jasnom europskom programu”, kaže Galić.

Također, pozitivnim smatra i to što su pučani, po njegovom sudu, programatski deklarativno zauzeli vrlo oštre pozicije spram populizma.

“Jer, populizam prijeti i iznutra, od Orbana i Kaczynskoga, populizam prijeti i izvana, što znači da bi pučani mogli biti jedna od jakih brana navali populizma u europskoj politici.”

Galić: Bilo bi dobro da je Vučić došao

Komentirajući Vučićev nedolazak, Galić smatra da bi bilo dobro da je Vučić bio u Zagrebu, jer se ignorancijom i šutnjom ništa ne može riječi, a otvorenih je pitanja između Hrvatske i još Srbije kao još jedne zemlje Zapadnog Balkana koja se oprijedijelila za članstvo u EU, mnogo još od doba raspada Jugoslavije i rata na ovim prostorima.

“Treba razgovarati. Bilo bi dobro da se taj razgovor vodi unutar europske obitelji, jer Hrvatska i Srbija su do sada – možemo  razgovarati čijom krivicom više ili manje – nisu uspjele pokrenuti niti jedno od spornih pitanja, ona su još uvijek na mrtvoj točki. Mislim da bi trebalo uključiti europske institucije i europsku politiku i Vučićev dolazak u Zagreb bi stvorio neke pretpostavke da se europska politika uključi u rješavanje hrvatsko-srpskog spora, da bi se mogle i te zemlje, ali i cijeli taj komplet koji je zaostao iza propale Jugoslavije, početi konačno rješavati”, zaključuje Galić.

Izvor: Al Jazeera