Za EU na Zapadnom Balkanu važne samo reforme

Srbija je napravila veliki napredak prethodne godine, posebno na području normalizacije odnosa s Kosovom, Crna Gora mora poduzeti snažnije reforme u vladavini prava, napredak Makedonije prema Europskoj uniji (EU) došao je do slijepe ulice, dok je Bosna i Hercegovina prethodne godine postigla vrlo ograničen napredak na putu prema EU, stoji u Izvješću o napretku država Zapadnog Balkana prema eurointegracijama.

Za Kosovo je rečeno kako, nakon izbora, mora što prije uspostaviti vladu i nastaviti reforme prema EU, dok je kandidatski status trebao biti poticaj za reforme u Albaniji.

“Pet godina radim na politici proširenja. Pokušali smo se fokusirati na tri stuba procesa proširenja, odnosno vladavinu zakona, ekonomsko upravljanje i reformu javne uprave. Zemlje koje ispune ove kriterije postaju spremne za članstvo u EU”, rekao je Štefan Fule, dosadašnji povjerenik za proširenje, na predstavljanju izvješća.

Govoreći o napretku zemalja Zapadnog Balkana prema EU, naglasio je kako Crna Gora mora poduzeti snažnije reforme u području vladavine prava.

“Crna Gora treba reforme u pravosuđu. Rokovi u nekim područjima su probijeni. Zemlja treba poduzeti urgentne aktivnosti u vladavini zakona i osnaživanju javne uprave”, rekao je Fule.

Veliki napredak Srbije

Istaknuo je kako je Srbija napravila veliki napredak prethodne godine, posebno u normalizaciji odnosa s Kosovom.

“Pokretanje pregovora sa Srbijom je prekretnica u našim odnosima. To je priznanje napretka koji je Srbija postigla zbog normalizacije odnosa s Kosovom. Srbija ima nove mogućnosti i pokazala je opredjeljenje u prvoj fazi pregovora. Beograd sada treba nastaviti postizati rezultate u vladavini zakona, javnoj upravi, upravljanju u ekonomiji, regionalnoj suradnji i normalizaciji odnosa s Kosovom”, istaknuo je Fule.

Za Bosnu i Hercegovinu je naglasio kako je prethodne godine postigla vrlo ograničen napredak na putu prema EU.

“Nedostatak političkih kretanja je u kontrastu sa željama građana koji žele reforme. Nakon izbora važno je da se brzo formira vlast, jer je to značajno da Bosna i Hercegovina uspostavi učinkovite mehanizme koordinacije i da se pozabavi ekonomskim i socijalnim reformama. Tek tada će ta zemlja moći prevazići pat poziciju u integracijama”, rekao je Fule.

Istaknuo je i da Kosovo mora nakon izbora što prije uspostaviti vladu i nastaviti reforme prema EU.

Makedonija na slijepom putu

Prema njemu, napredak Makedonije prema EU došao je do slijepog puta.

“Zabrinuti smo da ne dođe do koraka unatrag. Potrebno je poduzeti ključne korake da se riješe pitanja spora s Grčkom. Komisija, ipak, predlaže da se pregovori otvore. Država ispunjava političke uvjete, ali Skoplje mora uraditi reforme ako želi održati preporuke EK-a”, kazao je Fule.

Podsjetio je kako je Albanija u lipnju dobila kandidatski status kao priznanje za reforme.

“Imaju snažnu političku volju da provedu reforme. Brine nas pogoršanje političke klime i bojkot opozicije. Kandidatski status treba biti poticaj za reforme u Albaniji”, smatra Fule.

Od šest država Zapadnog Balkana sa statusom kandidata samo su Crna Gora i Srbija u procesu pregovora, Makedonija i Albanija imaju status kandidata, ali nisu otvorile pregovore. Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju status potencijalnog kandidata.

Procjene napretka u godinu dana

U izvješću Europske komisije o napretku država regije i Turske u procesu pridruživanja Uniji daju se procjene onoga što je sedam država uradilo u posljednjih 12 mjeseci na provedbi reformi i nastavku rada na promjenama u skladu s kriterijima za pristupanje EU.

Europska komisija navodi niz problema u funkcioniranju institucija u Bosni i Hercegovini, izostanak provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, usporenom i neefikasnom radu Parlamentarne skupštine BiH te otežanom procesu donošenja odluka u Parlamentu FBiH.

“Još nema opipljivog napretka u uspostavljanju funkcionalnih i održivih institucija u Bosni i Hercegovini. Efikasnost i funkcioniranje političkih institucija na svim razinama vlasti mora biti unaprijeđeno. Štoviše, usklađivanje Ustava te zemlje s Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sjedić-Finci mora biti osigurano”, navodi se u Izvješću EK-a, koji će danas biti uručen predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Vjekoslavu Bevandi.

Politička i etnička neslaganja

“Neslaganja po političkoj i etničkoj liniji glavni su negativan učinak koji se odrazio na rad Parlamenta na državnoj i na razini Federacije BiH. Suradnja između državnog, entitetskih i Parlamenta Brčko distrikta mora biti bolje institucionalizirana i unaprijediti planiranje zakonodavstva širom zemlje”, stoji u Izvješću.

“Generalno, Bosna i Hercegovina nije napravila nikakav napredak u unaprjeđenju funkcionalnosti i efikasnosti vlasti na svim razinama. Vlast se prioritetno mora fokusirati na rješavanje socijalno-ekonomskih izazova i na dalje pomaganje stanovništvu ugroženo poplavama. Strategije u ključnim sektorima gospodarstva širom zemlje moraju biti usvojene“, navodi se u Izvješću EK-a.

Disfunkcionalnost javne administracije na različitim razinama i između tih razinama vlasti “ostaje pitanje ozbiljne zabrinutosti”, te se preporuča razvijanje nove strategije reforme javne administracije. Reforme u javnim financijama potrebno je rješavati na sveobuhvatniji način, poručuju iz Bruxellesa.

“Prioritet ostaje reforma pravosuđa na državnoj razini, jer je Bosna i Hercegovina napravila mali napredak u provedbi reformi u borbi za smanjenje korupcije, koja nastavlja utjecati na cjelokupan javni sektor i ostaje najakutniji problem javnih službi i zapošljavanja”, piše.

Dužnosnici EK-a su u Izvješću stavili i činjenicu da je malo političke volje da se krene dalje od retorike i da se uhvati u koštac s korupcijom, uključujući efikasnije istrage i presude u tzv. velikim slučajevima.

Srbija provodi reforme, ali ograničava medije

Srbija je u protekloj godini ostvarila značajan napredak na području europskih integracija, ali su neophodni dodatni napori na provedbi reformi, prije svega u pravosuđu i borbi protiv korupcije, te normalizaciji odnosa s Prištinom, konstatirano je u godišnjem izvješću Europske komisije koji je predstavljen u Bruxellesu.

Prema tom dokumentu, “Srbija nastavlja ispunjavati političke kriterije za pristupanje EU”, uz ocjenu da Vlada te zemlje “ostaje posvećena europskim integracijama i da je odlučno i dobro pripremljena ušla u prvu fazu pregovora o pridruživanju”.

S druge strane, konstatirano je kako je “došlo do pogoršanja uvjeta za izražavanje slobode govora”, što izaziva zabrinutost.

“Komisija je uočila kontinuirani nedostatak transparentnosti vlasništva, prihoda od reklama i financiranja medija, uz sklonost autocenzuri”, navodi se u izvješću.

EK ocjenjuje da Srbija tek treba provesti sveobuhvatne reforme i da bi što prije trebalo pristupiti ustavnim promjenama, što bi “predstavljalo odlučujući korak u pristupnim pregovorima”.

Izvješće prikazuje i prilično sumornu sliku stanja srpskog gospodarstva, uz konstataciju da je gospodarski rast prošle godine bio 2,5 posto, no u ovoj godini je došlo do stagnacije, na šta su utjecale i katastrofalne poplave.

“Stopa nezaposlenosti od 20 posto ostaje veoma visoka, uz značajan proračunski deficit i veliko učešće nenaplativih kredita”, piše u dokumentu.

Komisija je pohvalila nedavno usvojen program gospodarskih reformi i usvajanje novih zakona o radu, privatizaciji i bankrotu, kao i snižavanje plaća i mirovina, ali je ocijenila da su neophodni značajni dodatni napori na smanjenju deficita, povećanju efikasnost naplate poreza i uvođenju fiskalne discipline.

Izvor: Agencije