Sve zagađenija pitka voda u BiH

Bosna i Hercegovina je među najbogatijim evropskim državama kada je o vodnim resursima riječ. Ali njeno stanovništvo sve češće ostaje bez pitke vode u svojim domovima.

Za to vrijeme, izvorišta se mute zbog sječe šume ili odlaganja otpada u vodozaštitnim zonama.

Stručnjaci upozoravaju da posljedice mogu biti opasne po zdravlje, javlja Emir Skenderagić, novinar Al Jazeere.

Sa izvorišta Krupica u blizini Foče, na istoku BiH, vodom se snabdijeva blizu 500 domaćinstava iz naselja Miljevina i Jeleč.

Samo nekoliko metara od izvora, pojedinci sijeku šumu iako je to zabranjeno u vodozaštitnoj zoni. Kada je sijeku na stijenama koje se nalaze iznad izvora, nakon obilnih padavina voda se zamuti.

Zato Ibro Germović iz naselja Miljevina mjesecima pije mineralnu vodu, umjesto one s česme. Ona je, kaže, industrijska i koristi je samo za pranje suđa.

“Ja kad sam vidio jednom prilikom da pijesak iz nje izlazi, Bože sačuvaj rekoh. Začepilo mi jednom sat, ja morao skidati sat da očistim trunje da bih imao pritisak vode”, kazao je Germović.

Zbog sličnog zamućenja drugog izvora, nedavno je gotovo cjelokupno stanovništvo Foče bilo bez pitke vode. U vodovodu tvrde da će problem uskoro biti riješen. Nedavno su, kaže, donijeli odluku o zabranama u zonama glavnih izvorišta.

Ruža Stojanović, direktorica KJP Izvor je rekla: “Nažalost, iako je to bila obaveza prilikom otvaranja 58. godine otprilike, taj elaborat je prvi put sad urađen. Ali nije to slučaj samo u opštini Foča. U mnogim opštinama nemaju uređene te vodozahvatne zone.”

Problemi s vodom

Zato mnoge općine imaju isti problem kao Foča.

U Doboju je zabranjeno korištenje vode iz jednog lokalnog vodovoda, zbog povećanog sadržaja arsena.

U Prnjavoru i okolnim naseljima odavno je zabranjena upotreba vode za piće iz sistema gradskog vodovoda.

Na području Kantona Sarajevo, zaključno s novembrom, blizu sedam posto uzoraka iz lokalnih vodovoda nije zadovoljavalo mikrobiološku kontrolu.

U Posavskom području blizu 69 posto stanovništva koristi privatne bunare i pumpe, a 31 posto njih ne zadovoljava kriterije o ispravnosti vode za piće.   

Na području Tuzlanskog kantona u 2015. godini 78 analiziranih uzoraka pokazalo je da voda nije bila zdravstveno ispravna. 

A u Unsko-sanskom, protekli mjesec 20 posto uzoraka nije zadovoljilo na mikrobiološkoj analizi, dok je u Srednjobosanskom u prvih devet mjeseci ove godine blizu devet posto uzoraka iz gradskih vodovoda bilo zdravstveno neispravno.

U ostalim vodnim objektima, neispravno je 14 posto uzoraka.

Tarik Kupusović, direktor Instituta za hidrotehniku u Sarajevu smatra da je potrebna veća harmonizacija nadležnih.

“Prije svega, na vodovodima je da se pobrinu da one rizične radnje u prvoj A i prvoj B zoni vodovoda ne dopuste nikako. Odnosno, da traže intervenciju policije ako je to nešto što je za policiju”, rekao je on.

Kupusović smatra da je potrebna i veća saradnja među općinama, kantonima i entitetima kako bi se osigurao bolji kvalitet vode. Kaže da menadžeri vodovoda u tome imaju ključnu ulogu.

“To što voda u Bosni i Hercegovini izvire na svakom koraku nije razlog za opuštanje, upozoravaju stručnjaci. Smatraju da se samo inovacijama može iskoristiti sav potencijal voda u BiH”, javlja Skenderagić.

Izvor: Al Jazeera