Oglasi

Stogodišnja patnja Mađara od raspada Austro-Ugarske

Tri miliona Mađara su 4. juna 1920. godine, sporazumom u palati Trianon u Versaillesu, ostali odvojeni od svoje države.
Orban je nakon preuzimanja vlasti 2010. pokrenuo nametljivu 'nacionalnu politiku' kojoj je cilj jedinstvo Mađara nakon onoga što smatra 'komadanjem' zemljeEPA - Ilustracija

Datum "4. juni 1920." uklesan je na spomeniku na mjestu gdje se dotiču današnja mađarska, srbijanska i rumunska granica. Podsjetnik je to na dan koji mnogi Mađari, predvođeni svojim premijerom Viktorom Orbanom, smatraju jednim od najmračnijih u svojoj historiji, prenosi agencija Hina pozivajući se na AFP.

Toga je dana, nedugo nakon kraja Prvog svjetskog rata, u palati Trianon u Versaillesu potpisan sporazum kojim je nakon raspada Austro-Ugarske znatno smanjena mađarska teritorija.

"Zastave će 4. juna biti na pola koplja", najavio je Robert Molnar, načelnik sela Kubekhaza koje se nalazi na tromeđi triju država, uoči stote godišnjice sporazuma. 

"Trianonska granica razdvojila je sela i porodice", rekao je Molnar za AFP, pokazujući na crkvene tornjeve s druge strane polja, svaki u različitoj državi. 

Mađarska je kao dio poražene Austro-Ugarske morala predati dvije trećine svog teritorija i polovinu svog multietničkog stanovništva. 

Potezom pera je više od tri miliona etničkih Mađara, trećina ukupnog broja, postalo dijelom susjednih država, kao i ekonomski važna područja i historijski mađarski gradovi. 

'Izdaja zapada'

"Velike sile predvođene Francuskom nepravedno su kaznile Mađarsku", tvrdi Csaba Pal Szabo, direktor Trianonskog muzeja koji se nalazi u gradu Szegedu, u blizini granice sa Srbijom i Rumunijom i finansira ga država.

"Zapad nas je izdao".

Szabo smatra kako granice određene sporazumom 1920. nisu "odražavale etničku situaciju na terenu".

Među historijskim kartama i uspomenama koje su izložene u muzeju nalaze se i propagandni materijali iz 1920. na kojima stoji "Ne! Ne! Nikada!" i poziva se na reviziju teritorijalne podjele. 

Mađarski čelnik između dva rata Miklos Horthy ušao je u savez s nacističkom Njemačkom, dijelom i kako bi povratio izgubljene teritorije. Novi sporazum potpisan 1947. potvrdio je ipak granice određene uTrianonu. 

U iduća četiri desetljeća komunističke vladavine bilo kakav spomen sporazuma iz 1920. bio je zabranjena tema, jer bi to naljutilo susjedne socijalističke države. O Trianonu se, na primjer, šutjelo usprkos raširenoj diskriminaciji mađarske manjine pod rumunskim diktatorom Nicolaeom Ceausescuom. 

Nacionalna kohezija

Članstvo u Evropskoj uniji je Mađarskoj i većini njenih susjeda donijelo veću prekograničnu slobodu kretanja. No, ni to nije pridonijelo zaboravu Trianona. 

Orban je nakon preuzimanja vlasti 2010. pokrenuo nametljivu "nacionalnu politiku" kojoj je cilj jedinstvo Mađara nakon onoga što on smatra "komadanjem" zemlje. 

Mađarski čelnik je 4. juni proglasio "Danom nacionalnog jedinstva" i šalje izdašnu finansijsku podršku školama, kulturnim i vjerskim grupama u dijaspori.

Milionima stanovnika drugih država, pripadnika mađarske manjine, dao je dvojno državljanstvo i glasačko pravo na izborima u Mađarskoj. Oni su se u velikoj mjeri odužili glasanjem za njegovu stranku Fidesz, navode agencije.

U Budimpešti se uskoro planira otkrivanje spomenika "Nacionalnog jedinstva" na kojem će biti ispisani mađarski nazivi sela i gradova prije Trianona, iako historičari upozoravaju da mnoga od tih mjesta nikada nisu imala mađarsko stanovništvo. 

Idealizirana slika odnosa

Orbanova sklonost "velikoj Mađarskoj" temelji se na idealiziranoj slici odnosa između Mađara i drugih etničkih grupa prije Prvog svjetskog rata i pada na plodno tlo posebno kod nacionalističkih glasača, ističu analitičari. 

Kritičari smatraju da njegova politika ugrožava odnose sa susjednim državama i može pogoršati status mađarske dijaspore. 

Tenzije su izbile i početkom maja kad je Orban na svom Facebook profilu uoči državne mature iz historije podijelio sliku mađarske teritorije prije Trianona. Orbanova objava karte izazvala je negativne reakcije u Hrvatskoj i Sloveniji.

U Rumuniji se, pak, mađarska pomoć Transilvaniji tumači kao miješanje u njena unutrašnja pitanja. Rumunski nacionalisti Orbana optužuju da potiče zahtjeve za autonomijom u tamošnjoj većinski Mađarima nastanjenoj regiji, koju nazivaju "zemljom Sekelja".

Mnogi novopečeni dvojni državljani u Srbiji i Ukrajini, državama koje još nisu dio EU-a, iskoristili su dobijeni pasoš kako bi emigrirali u Mađarsku ili bogatije zapadne države.

Nacionalistička agresija

Mađarska dijaspora u susjednim državama pala je na manje od dva miliona pripadnika, većinom zbog emigracije i asimilacije u proteklom stoljeću. Mnogi Mađari i dalje ondje imaju svoju rodbinu i korijene zbog čega je Trianon još uvijek emotivno pitanje. 

Minutu šutnje je u četvrtak zatražio i liberalni gradonačelnik Budimpešte, Orbanov politički suparnik, što pokazuje da trauma oko 1920. nije prisutna samo kod jedne političke opcije. 

"Nejasno je kako će Mađarska to preboljeti", govori historičar Gabor Egry. 

"Službene komemoracije naglašavaju samo patnju, ali ne i nijanse i raznolikost iskustava manjina u drugim državama ili kako su se stvari promijenile".

Balazs Erlauer, 34-godišnji Mađar iz multietničke Vojvodine koji se preselio u Mađarsku devedesetih godina, u vrijeme raspada Jugoslavije, ističe kako bi "rado zaboravio rasprave o Trianonu" kad bi mu to bilo dopušteno.

Ne smetaju mu toliko, kako zaključuje, "linije na karti koliko nacionalistička agresija".

Izvor: Agecije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.