Oglasi

Šta je Evropska komisija spremila za 'specifičnu' BiH?

BiH dodatna pitanja očekuje krajem maja ili početkom juna, a prije ljetne pauze u radu Evropske komisije.
Osnovna evropska vrijednost je stvaranje zajedništva kroz razlike, tvrdi Karel SchwarzenbergEPA - Arhiva

Direkcija za evropske integracije BiH (DEI BiH) nema informacije o tome koliko će dopunskih pitanja Evropska komisija proslijediti na osnovni Upitnik na koji je BiH odgovore poslala prije nešto više od dva mjeseca , niti na koje se dijelove pravne stečevine Evropske unije ona odnose.

U medijima se proteklih dana pojavila informacija da bi u BiH iz Evropske komisije do kraja maja trebalo da stigne dodatnih oko 500 pitanja na osnovnih 3.242.

Iz DEI-a poručuju da Evropska komisija uobičajeno prosljeđuje dodatna pitanja u slučaju da prethodno dostavljene odgovore treba pojasniti, dopuniti ili je situacija izmijenjena u odnosu na prvobitni odgovor.

Prema ranijim najavama, navode iz DEI-a, BiH dodatna pitanja očekuje krajem maja ili početkom juna, a svakako prije ljetne pauze u radu Evropske komisije.

Mehanizam koordinacije je uhodan

Na upit da procjene koliko će vremena biti potrebno da se daju odgovori na dopunska pitanja, obzirom da je bh. vlastima trebalo 14 mjeseci da usaglase i pošalju odgovore na prvobitni Upitnik EK-a, iz DEI-a odgovaraju da na to pitanje nije moguće odgovoriti prije nego dopunska pitanja stignu.

“Svaka procjena prije toga je nagađanje. Mehanizam koordinacije je uhodan prilikom odgovaranja na prvi set pitanja i institucije su na temelju prethodnog iskustva svakako spremnije“.

„Govor jednim glasom“ prema Evropskoj uniji, kako slikovito nazivaju Mehanizam koordinacije, znači da sve politike u BiH moraju biti međusobno usklađene, od državnog do nižih nivoa vlasti, kako bi postojao jedinstven stav oko ispunjavanja reformi koje moraju biti provedene ako se želi postati dio evropske porodice.

Adi Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, kaže da su neke zemlje regije na osnovni set pitanja EK-a dobijale oko 150, a neke čak i 700 dodatnih pitanja.

Uglavnom se, navodi on, radilo o pojašnjenjima već dostavljenih odgovora, traženjem dodatnih podataka. U slučaju Crne Gore, na primjer, bilo je i zahtjeva za dostavljanjem aktuelnijih statističkih podataka, ali i prevoda dokumenata, koje su vlasti Crne Gore u žurbi poslale ili neprevedene ili na iste potpuno zaboravili.

“Nadam se da će biti nastavljena praksa transparentnosti Evropske komisije sa objavljivanjem pitanja i bh. vlasti sa objavljivanjem odgovora, koja je u prvoj rundi bila do kraja ispoštovana. Tako ćemo znati sve detalje čim pitanja stignu u BiH“, ističe Ćerimagić.

Podsjeća da je u prvoj rundi odgovaranja više od dvije trećine vremena prošlo u uspostavljanju tijela predviđenih novim Mehanizmom koordinacije, dio u čekanju na imenovanje članova, a dio u dogovaranju poslovnika o radu.

Koalicijski program naredne vlade

Ovaj put, kaže Ćerimagić, za tako nešto neće biti potrebe.

“Mislim da bi svi u BiH trebali imati interes da Mišljenje Evropske komisije bude objavljeno što prije nakon održavanja izbora u BiH. Vidim ogroman potencijal u sadržaju i preporukama Evropske komisije, koje će biti konkretne i čija provedba bi za građane i privredu bile od koristi. Ukoliko odgovori iz BiH dođu na vrijeme da Mišljenje bude gotovo i objavljeno što prije nakon izbora, onda bi sadržaj mogao biti dio koalicijskih programa za naredne vlade. Pa bi se, za razliku od zadnje četiri godine, bh. vlasti mogle puno šire i značajnije baviti približavanjem svojih zakona, procedura i svakodnevnog života građana u BiH onom u Evropskoj uniji“, smatra analitičar Evropske inicijative za stabilnost.

Na pitanje šta konkretno očekuje kada je riječ o sadržaju dodatnih pojašnjenja, obzirom na specifičnosti problema zapadnobalkanskih zemalja, Ćerimagić kaže kako u ovom trenutku ne bi špekulirao, ali da na kraju nisu važna pitanja, već odgovori bh. vlasti.

Bodo Weber, njemački politički analitičar i viši saradnik Vijeća Centra za politiku demokratizacije ističe, kao i Ćerimagić, da se dodatna pitanja odnose na pojašnjenja datih odgovora, ali isto tako dodaje da je BiH specifičan slučaj.

Smatra da će Evropska komisija sigurno dati 'indikativni rok' za dostavljanje pojašnjenja, kao što je bio slučaj sa Upitnikom.

“Tada je taj rok bio šest mjeseci, a vlastima u BiH je trebalo 14 mjeseci.  A sad smo ušli u vruću fazu izborne kampanje u BiH, pa treba vidjeti da li će se političke stranke moći dogovarati o nečemu“, smatra on.

To je tesko reći, navodi Weber, na šta će se odnositi dodatna pojašnjenja.

“Imamo u odgovorima na Upitnik odvojene odgovore raznih nivoa vlasti, a imamo i odgovore koji su samo rezultat kompromisa vladajućih stranaka. Bit će zato zanimljivo vidjeti na šta Evropska komisija cilja u dodatnim pitanjima“, navodi Weber.

Iz DEI-a navode da je, kada je u pitanju regija, Hrvatska dobila 184, Makedonija 181, Crna Gora 673, Srbija 629, a Albanija 500 dodatnih pitanja.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.