SOA: Ekstremisti među navijačima narušavaju sigurnost

U izvještaju SOA-e se navodi da organizirane ekstremističke frakcije unutar navijačkih grupa predstavljaju prijetnju (Reuters)

Sigurnosno-obavještajna agencija Republike Hrvatske (SOA) objavila je izvještaj o svom radu u 2015, u kojem se ističe da je stanje sigurnosti u Hrvatskoj bilo stabilno, ali da napadi u Evropi naznačuju sve složenije sigurnosne prilike u hrvatskom okruženju.

U izvještaju SOA navodi da je ekstremistička scena i s lijevih i s desnih ideoloških polazišta u Hrvatskoj malobrojna i slabo organizirana te da nema značajniji potencijal ugrožavanja sigurnosti, ali da plodno tlo za jačanje ekstremizma mogu biti i posljedice ratnih trauma te neriješenih međunacionalnih odnosa.

Dodaje se da je na području Hrvatske primijećeno iskazivanje velikosrpskog i četničkog ekstremizma, posebno među mlađom populacijom, ali da je prijetnja od njega ograničena jer nema organizacijsku niti brojčanu snagu u toj zemlji.

Ističe se i da je pojava ekstremizma zabilježena i u navijačkim grupama.

“Nasilje, ekstremistička retorika i simbolika kod dijelova pojedinih navijačkih skupina prisutni su godinama, a narušavaju sigurnosnu situaciju u RH i njezin međunarodni ugled“, navodi SOA.

Ekstremisti među navijačima

Dodaje se da su uzrok toga dobro organizirane ekstremističke frakcije unutar glavnih navijačkih grupa.

“Posebnu pozornost izaziva sve učestalije nasilno djelovanje ekstremnih frakcija navijačkih skupina izvan okvira sportskih događaja“, ističe se u izvještaju i dodaje da je na području desnog ekstremizma u Hrvatskoj kontinuirano djelovanje pripadnika hrvatskih ogranaka neonacističkih i drugih sličnih organizacija.

“Pojedinci ekstremne desne ideološke orijentacije se međusobno povezuju, a nastoje uspostaviti kontakte s istomišljenicima u državama EU. Zbog malobrojnosti neonacističke scene u RH, njihov potencijal ugrožavanja sigurnosne situacije je vrlo malen. S područja lijevog ekstremizma, domaće radikalne anarhističke skupine u kontaktu su s inozemnim anarho-terorističkim pojedincima i skupinama. Aktivizam ovih osoba zasad je nenasilan i uglavnom se sastoji od okupljanja i komunikacije s istomišljenicima“, navodi se.

U poglavlju o obavještajnim interesima drugih država prema Hrvatskoj ističe se da su usmjereni na prikupljanje podataka o sigurnosno-političkim prilikama u toj zemlji i na međusobna otvorena pitanja.

Navodi se, također, da su usmjereni na podatke u kontekstu članstva te zemlje u NATO-u i EU.

Obavještajni radnici tih država pri tome, u pravilu, djeluju kao diplomate u ambasadama, a koriste i druge načine “prikrivanja svoga stvarnog identiteta i namjera“.

Navodi se i da strane službe koriste i tzv. aktivne mjere, kojima nastoje utjecati na formiranje javnog mnijenja “zloupotrebljavajući“ hrvatski medijski prostor za svoje interese.

Tako, naprimjer, nastoje utjecati na javno mnijenje o ulozi NATO-a i EU-a u aktuelnim kriznim žarištima, predstavljajući hrvatsku vanjsku politiku i hrvatske saveznike u negativnom svjetlu, tvrdi SOA.

Ističe se da se neke strane službe na teritoriji Hrvatske, osim navedenim aktivnostima, bave i privrednom i industrijskom špijunažom te ih zanimaju informacije o značajnim ekonomskim projektima, kao i o novim i modernim tehnologijama.

Osim prikupljanja podataka, obavještajni sistemi drugih država nastoje aktivno utjecati na unutarnje procese u Hrvatskoj, navodi SOA.

O stanju sigurnosti u okruženju SOA navodi da ne predstavlja značajniju sigurnosnu prijetnju, ali da se brojni sigurnosni izazovi iz jugoistočnog susjedstva prelijevaju prema Hrvatskoj.

Veći oružani sukobi

Navodi se kako nisu takve prirode da bi mogli izazvati veće oružane sukobe.

“Moguće je izbijanje nemira i incidenata te političkih kriza koji bi mogli ugroziti gospodarske, političke i sigurnosne interese RH ili interese hrvatskog naroda u državama jugoistočne Europe“, smatra SOA.

Dodaje se da sigurnosne prilike u susjedstvu obilježava i nastavak javnog djelovanja velikosrpskih ekstremističkih organizacija te pojava novih, uz pojave historijskog revizionizma.

Njihovo djelovanje obilježavaju i stavovi protiv NATO-a i EU-a.

Navodi se da je kroz Hrvatsku od septembra 2015. prošlo više od 600.000 izbjeglica i migranata, ali da nije bilo sigurnosnih incidenata.

Međutim, potvrđeno je kako je migracijski val poslužio i “terorističkim organizacijama“ za prebacivanje svojih pripadnika u Evropu.

U izvještaju se navodi kako zabrinjava postojanje “radikalnih enklava” u susjednim državama, kao i odlasci ljudi porijeklom iz tih država koji se bore u sirijskom i iračkom sukobu na strani grupe Islamska država Irak i Levant.

Za sada, tvrdi SOA, nema direktne prijetnje sigurnosti Hrvatske od tih ljudi, međutim ne može se isključiti prijetnja “vukova samotnjaka“.

SOA i dalje radi na slučaju Tomislava Salopeka koji je otet i ubijen u Egiptu 22. jula 2015, posebno kako bi se utvrdili okolnosti i počinitelji otmice te njegova sudbina.

Navodi se da su korupcija te kriminal i dalje izražen društveni problem u Hrvatskoj.

Balkanska krijumčarska ruta

Ističe se da su svi oblici privrednog kriminala usko povezani s korupcijom i dodaje da se Hrvatska nalazi na jednom od krakova tzv. balkanske krijumčarske rute koju regionalne kriminalne grupe koriste za svoje aktivnosti te regrutiranje pojedinaca iz hrvatskog kriminalnog miljea.

“Korupcija u javnoj upravi, državnim institucijama i tijelima te državnim i javnim kompanijama jedan je od najznačajnijih izazova RH koji ugrožava funkcioniranje tržišta, gospodarski rast, smanjuje porezne izvore i oštećuje državni proračun te stvara nesigurnost i gubitak povjerenja u državne institucije. Najčešći oblici korupcije vezani su uz provedbe javnih natječaja, a posebno zabrinjavaju pokušaji koruptivnog utjecaja na političke, pravosudne i druge procese“, navodi se u izvještaju.

Potvrđeno je i sudjelovanje osoba iz Hrvatske i okruženja u krijumčarskim kanalima kokaina iz Južne Amerike prema Evropi.

U dijelu o ratnim zločinima se navodi da se kontinuirano radi na utvrđivanju lokacija pojedinačnih i masovnih grobnica osoba nestalih tokom Domovinskog rata, prikupljaju podaci o ratnim zločinima, kao i boravištu ljudi u bijegu od krivične odgovornosti zbog ratnog zločina.

Veliki dijelovi izvještaja isti su kao oni od prošle godine, javljaju hrvatski mediji.

Izvor: Agencije