Oglasi

Napadi u Hrvatskoj: Razbuktavanje vatre umjesto 'puhanja na hladno'

Nakon napada kod Knina uslijedilo je novo bacanje ulja na vatru u Hrvatskoj i na relaciji Zagreb – Beograd.
Andrej Plenković, Aleksandar VučićDok Plenković tvrdi da incident kod Knina nije odraz društvene klime, Vučić kaže da je nakon njega razumljiva pobuna Srba prije 30 godinaAl jazeera - Ilustracija

Nakon prošlotjednog napada na osobe koje su u kafićima u Uzdolju i Đevrskama kod Knina gledale utakmicu beogradske Crvene zvezde došlo je do vala novih "tektonskih poremećaja" između Beograda i Zagreba, ali i na unutarnjoj hrvatskoj političkoj sceni. Naime, neki u vladajućoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) nakon usporedbe suvremene Hrvatske i NDH predsjednika Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorada Pupovca traže raskid partnerstva vladajuće koalicije s tom strankom.

I dok se mnogi pitaju kako je moguće da se 25 godina nakon završetka rata događaju takvi incidenti te potom baca ulje na vatru problematičnim izjavama, poput one Aleksandra Vučića o "razumljivosti" srpske pobune prije 30 godina, te relacija Zagreb – Beograd dovodi do usijanja, neki promatrači ističu da je riječ o kontinuitetu.

"Što se tiče reakcije hrvatskih vlasti na zbivanja na hrvatskom teritoriju, jedino me zanima da li bi hrvatski metar bio jednak da se nešto slično dogodilo u Srbiji s obzirom da vrlo dobro znamo kakva bi bila reakcija u Hrvatskoj na napad maskiranih četnika koji bi ušli u nečiju gostionicu, vikali 'Smrt Hrvatima', 'Izađite van' itd.", kaže povjesničar Tvrtko Jakovina.

Jakovina: Karta koja donosi bodove

Ono što je, pak, uslijedilo nakon toga, navodi, otprije je poznato – problem nedoraslih i nezrelih elita.

Atmosfera optužbi, prijetnji, tenkova i traktora

Hrvatski državni vrh – izuzev predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja je općenito osudila svako nasilje bez komentara na konkretni slučaj – osudio je napad, ali uz ocjenu da je riječ o pojedinačnom incidentu, a ne o odrazu društvene klime iako je to samo jedan u nizu incidenata ove godine u čijoj je pozadini očit međunacionalni element.

Milorad Pupovac najavio je da će se obratiti međunarodnim institucijama te je u intervjuu za Radiosarajevo.ba ono što se događa u suvremenoj Hrvatskoj usporedio s nekim događanjima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH).

Iz Srbije je stigla ocjena predsjednika Aleksandra Vučića kako je nakon napada "razumljivo" što su se tamošnji Srbi prije 30 godina pobunili, dok je šef diplomacije Ivica Dačić kazao da je licemjerno što se Hrvatska zalaže za prava Hrvata u Srbiji dok se Srbe u okolici Knina napada jer gledaju Crvenu zvezdu.

Uslijedila je i akcija desnih snaga i iz samog HDZ-a, koje su zatražile raskid partnerskog odnosa sa SDSS-om ili ga barem uvjetovale isprikom. Vlada i premijer Andrej Plenković ocjene Pupovca označili su neprihvatljivima, a i Hrvatska biskupska konferencija (HBK) odbacila je, kako kažu, neistine i manipulativne tvrdnje Pupovca, koji je u intervjuu rekao, među ostalim, "kako Hrvatska postaje čimbenik nestabilnosti na prostoru bivše Jugoslavije jer se u njoj promovira nesnošljivost prema drugim narodima i pokušava rehabilitirati ustaštvo, u čemu važnu ulogu imaju pojedini pripadnici Katoličke Crkve, neke političke stranke i braniteljske udruge".

U međuvremenu, ispred stadiona Crvene zvezde "osvanuo" je tenk, odnosno njegova maketa, kako kažu dužnosnici, što je u Hrvatskoj shvaćeno kao poruka, pa je iz Zagreba kod Dinamovog stadiona stigao "odgovor" u obliku traktora, a hrvatski povjesničar i kritičar povijesnog revizionizma i relativiziranja ustaštva Hrvoje Klasić primio je nove prijetnje smrću te poručio političkim i svim drugim elitama koje pričaju da je atmosfera u Hrvatskoj normalna te da pravna i demokratska država funkcioniraju da to nije točno.

"[...] koje svaki incident žele iskoristiti za razbuktavanje stanja koje postoji i kakvo smišljeno, ja bih rekao, želimo da traje jako dugo. I to se dogodilo i sa strane Vučića, a i, naročito bih rekao, s hrvatskom predsjednicom [Kolindom Grabar-Kitarović], koja se nije udostojila baš ništa reći, sa strane hrvatskog političkog vodstva. Takve reakcije su korisne, produbljuju strahove, ratno stanje, obnavljaju razloge ulaska u rat otprije 30 godina. To je bila karta koja je donosila bodove na svim izborima koji su bili, to je karta koja prolazi u sredinama koje ne vide nijednu drugu promjenu u svijetu nego su koncentrirane na vlastite nacije i vlastite svađe."

Ističe kako to ne znači da je u Hrvatskoj stanovništvo nerasističko, nenacionalističko ili nesklono incidentima, no, elita, napominje, mora biti "bolja" od rulje.

"Elita mora, ako želi i može, stvarati klimu koja u društvu može biti povoljnija, bolja, okrenuta budućnosti, bolja nego netko tko će doći iz Dalmatinske Zagore i napasti drugo selo u njoj. S obzirom na to da mi to nemamo, dakle, da imamo susjedstvo u kojem su izjave dolijevanje benzina na vatru i predsjednika države i ministra vanjskih poslova i ministra obrane, a da će kod nas predsjednica Republike tražiti odmak koji može trajati mjesecima i godinama dok se nešto ne donese, da je predsjednik Vlade to sve želio pripisati gotovo nepoznatom počinitelju incidenata kakvih ima puno, to je tipična reakcija nekoga tko ne želi adresirati problem."

Čak i da je problem individualan, navodi, dogodio se u području, ljudima i zemlji koja je imala tešku nedavnu povijest i upravo tu treba "puhati na hladno" i pokazati želju da se to ne ponavlja čak ni na razini incidenta te pošalje poruka skore predsjedavateljice Europskom unijom, koja u svojoj agendi ima brigu za proširenje ili odnose sa susjedstvom.

Nelogična promjena u odnosu na devedesete

"Međutim, da mi mislimo ozbiljno i s našim predsjedavanjem i da mi mislimo ozbiljno u našoj politici i da mi ne mislimo samo na osvajanje vlasti, onda bismo se mi ponašali drugačije – i to vrijedi sada i za hrvatsku i za srpsku elitu."

Politički analitičar Davor Gjenero, pak, kaže da se hrvatskim vlastima u slučaju nedvojbenog napada po nacionalnoj osnovi kod Knina – kakvi se, ističe, ne smiju događati i koje treba rigorozno sankcionirati – ne može ništa prigovoriti, a policija radi svoj posao.

No, upozorava i na još neke aktualne incidente, poput onog u Rijeci, koji se interpretiraju kao međunacionalni, a koje on smatra suspektnim u tom smislu. Naglašava da treba biti oprezan pri procjenjivanju takvih i sličnih situacija s obzirom na vjerodostojne dokaze za motive napada.

"Ako se procijeni nakon istrage i sudske presude da je nešto doista nacionalno motivirano nasilje, to treba drastično kažnjavati, ali isto tako drastično treba kazniti i one ako se pokaže da su pokušali za ostvarivanje nekih svojih parkirnih ili drugih interesa iskoristiti priču o nacionalizmu, a treba provjeriti u konačnici i to ne stoji li iza dijela ove priče i obavještajna zajednica susjedne države", smatra Gjenero.

No, nevjerojatno je, ističe, da se nacionalno motivirani napadi, poput onog kod Knina, događaju danas, a da se takve situacije nisu događale '90-ih i početkom 2000-ih, kada je na tom prostoru bila stvorena politička korektnost između triju zajednica – domicilnih Hrvata, Srba povratnika i Hrvata iz Bosne i Hercegovine koji su bili useljeni na taj prostor.

Prenošenje sukoba

"Nikakvog fizičkog nasilja nije bilo, incidenti su se mogli nabrojati na prste. To da bi se stvari tako drastično promijenile sada jednostavno nije logično, pogotovo zbog toga što ova administracija ni na koji način ne potiče nacionalnu nesnošljivost ili govor mržnje."

Možda bi, navodi, bilo logično da se to događalo sredinom desetljeća, kada je u HDZ-u dominirala nacionalistička struja, no ovako je riječ o nelogičnoj situaciji, pri čemu upozorava da Srbija sustavno pokušava sukobe sa svojeg područja prenijeti na područja susjednih država.

Kada su u pitanju Pupovčeve izjave, SDSS i partnerstvo s vladajućima, Gjenero navodi da ta stranka danas često zapada u "aporije" između onoga što Pupovac politički zastupa, a što stranka provodi kao javne politike.

Pupovčev problem sjedenja u vlasti

Kad je riječ o reakciji Milorada Pupovca i, među ostalim, njegovoj poruci kako "više nikoga ništa neće moliti ni tražiti" i najavi obraćanja međunarodnim institucijama, Jakovina smatra da bi bilo mnogo lakše zastupati stavove kakve je iznio na konferenciji za tisak iz pozicije nekoga tko u isto vrijeme s istim tim političarima ipak ne sjedi u vlasti i ne održava tu vlast.

"Je li to bolje kad imate one s kojima možda možete razgovarati, ali ne možete ništa učiniti, ili je sasvim svejedno, pa vam je svejedno imate li nekoga kao, primjerice, Kolindu Grabar-Kitarović – i svi su takvi. Ja nisam siguran. Mislim da zato imamo višestranačje i u višestranačkom sustavu biste trebali moći reći 'Ovo je crta koju mi prijeći nećemo' i ponašati se na taj način."

Njegov je dojam da je ta srpska stranka u Hrvatskoj u vrlo neugodnoj situaciji.

"S jedne strane bi podržala one tendencije unutar vladajuće stranke koje su barem deklarativno išle za smirenjem stanja, a s druge strane to se ne događa niti je stvarna želja, ja bih rekao, onih koji su na vlasti bila stvari umiriti nego je želja, kao i svih do sada, ostati što duže na vlasti. S te strane, nažalost, jednim velikim dijelom mi se čini da sve dok se ne izabere kojim putem govorimo o govorima koji mogu biti manje ili više tvrdi ili dramatični, ali larpurlartistički dok god nemamo konkretnih poteza na ovu ili onu stranu."

U suvremenoj Hrvatskoj neke pojave, poput ploča i pozdrava 'Za dom spremni', uzvikivanja ustaških parola na stadionima, navodi, podsjećaju na NDH te ističe da su čak i američki veleposlanici u Hrvatskoj i u Srbiji reagirali da događaj kod Knina.

"Oko incidenta koji je samo, kako je naš predsjednik Vlade rekao, pojedinačni slučaj, a predsjednica ne može uopće reagirati. Ja mislim da je to vrlo indikativno, a ako razgovaraju sa zapadnim diplomatima u Zagrebu, mislim da bi mogli štošta čuti na tom tragu".

"Na koncu je g. Pupovac zadnjih nekoliko godina radio ono što je, meni se čini, najštetnije za nacionalnu zajednicu Srba u Hrvatskoj, a to je da ju ponovno čini klijentom Beograda. On sam je to platio velikim neugodnostima i sramoćenjem u onoj situaciji kad je g. [Aleksandar] Vučić bio u Zagrebu – on se prema Pupovcu ponašao na takav način da je to bilo žalosno gledati. Međutim, očito da se g. Pupovac našao u klijentskom odnosu i da on mora javno govoriti ono što Beograd od njega očekuje."

Pupovac, ističe, ima respektabilan "background" i obrazovana je osoba koja bez sumnje spada u demokratsko političko polje u Hrvatskoj i koja se u nekim ranijim razdobljima ponašala izrazito mudro i pametno.

Gjenero: 'Narudžbe' iz Beograda

"Ovo je sada jedna žalosna situacija. Meni se ne čini da će nekih posljedica od toga biti, pretpostavljam da će vrlo brzo te Pupovčeve rečenice postati blaže, osim ako 'narudžba' iz Beograda nije takva da se sad ide u zatezanje odnosa do kraja. Vučiću odgovara sada preusmjeravanje pažnje na nekakav producirani sukob Zagreba i Beograda, kad ima ovako napetu situaciju s Kosovom i za sebe dosta bezizgledan položaj", zaključuje Gjenero.

Zoran Stojiljković s Fakulteta političkih nauka u Beogradu ističe da pri reakcijama političara treba uzeti u obzir kojem se dijelu političke publike i izborne klijentele obraćaju jer je indikativno da se takva i slična "usijanja" odnosa i komentara uvijek događaju kad je netko u izbornoj kampanji ili pred njom, odnosno da su njihove reakcije vezane za očekivane reakcije u biračkom tijelu.

Pritom, u ovom slučaju nisu problem samo neposredni prekršitelji – kako navodi, u ovim društvima opasno je što se računa na pozitivnu reakciju značajnog dijela biračkog tijela.

"[...] koje reaguje u stilu: 'Pa nije možda to trebalo tako, ali ove treba kazniti.' I oni su nesigurni faktor ili faktor narušavanja integriteta i suvereniteta odgovarajuće zemlje. Očito da to istraživanja pokazuju, da postoje značajni procenti onih kojima su Hrvati u Srbiji ili Srbi u Hrvatskoj među nekoliko najomraženijih etničkih grupa. To je ono što je opasno i ja vidim po reakcijama političara u Hrvatskoj da su upravo te vrste reakcija primerene prema onome šta se kao posledica i politički dobitak ili gubitak proračunava", navodi Stojiljković.

Ovako se, navodi, četvrt stoljeća nakon rata stvara i perpetuira klima u kojoj se stvari prenose na naraštaje koji tada nisu bili ni rođeni, a ona pogoduje samo incidentima, krajnjem nepovjerenju, održavanju etničkih stereotipa i stvaranju ozračja nesigurnosti, čemu "kumuje" neodgovornost političara.

Prostor komocije i šutnja

"Prosto su jako odgovorni za izjave koje nisu odmerene, koje nisu kontekstualne, koje nisu hipotetičke nego su isključive i mislim da, kada to rade, da moraju da računaju o nekakvim trajnim procesima i posledicama, a ne o trenutnom političkom kalkulusu. To se odnosi na političare širom našeg regiona – činjenica je da odnosi na ovom prostoru nisu kvalitativno bolji i nabolje pomereni u ovih četvrt veka."

No, ni neki drugi društveni elementi koji bi trebali utjecati na stanje zakazuju.

"Ni intelektualna elita, akademska zajednica, ni ljudi koji rade u medijima, pa ni imajući u vidu rejting i ugled koji imaju verske organizacije i institucije, ne čine dovoljno da tu klimu promene. Prostor komocije je toliko raširen da i oni koji ne misle tako ćute. Zato što misle da to nije oportuno", zaključuje Stojiljković.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.