Kralj Tutankamon i tajne skrivenih odaja
Piše: George Richards
Blizu smo još jednog velikog otkrića u Dolini kraljeva: izgleda da su iza zidova grobnice jednog od najpoznatijih faraona Tutankamona skrivene odaje bile zatvorene hiljadama godina, čuvajući misterije koje tek trebamo otkriti.
Gotovo na isti datum prije 93 godine arheolozi su na istom tom mjestu došli do najspektakularnijeg arheološkog otkrića svih vremena. Howard Carter otvorio je grobnicu Tutankamona, tada malo poznatog mladog kralja 18. dinastije egipatskih faraona, i osvijetlio „divne predmete“. Tu su bili zlatni i dragim kamenjem ukrašeni predmeti iz grobnice, prijestolje, kočija i, usred bogato ukrašenog sarkofaga, najpoznatiji predmet od svih – zlatna posmrtna maska na licu kraljeve mumije koja je postala ikona drevne egipatske civilizacije.
Nakon tako velikog prethodnog otkrića ushićenje među egiptolozima zbog potencijalnog novog je na “opasno” visokom nivou, s nagađanjima da bismo u skrivenim odajama mogli pronaći blago jednako važno ili čak važnije od originalnog otkrića, a možda čak i grob Tutankamonove maćehe Nefretiti. Za nju kažu da je bila najljepša žena u historiji Egipta i njena bista, koja se čuva u berlinskom Novom muzeju, što je izazvalo kontroverzu, nalazi se među najfinijim umjetničkim djelima drevnoga svijeta.
Šta se krije u tim odajama
Istina je da ćemo morati sačekati da vidimo šta se krije u tim tajnim odajama. Budući da su sve druge grobnice u Dolini kraljeva pljačkaši grobnica davno sasvim osiromašili, mogućnost pronalaska novog blaga je privlačna i ushićenje je razumljivo.
Ali kako su te odaje ostale skrivene u tako poznatoj grobnici, u ovoj uskoj, suncem sprženoj dolini koju egiptolozi proučavaju tako dugo? Još relevantnije pitanje: kako smo ih sada otkrili?
Vrhovno vijeće za antikvitete, koje je u Egiptu zaduženo za kulturno naslijeđe, unajmilo je organizaciju za očuvanje umjetnosti Factum Arte iz Madrida da napravi kvalitetne snimke Tutankamonove grobnice u okviru projekta izrade faksimila. To je bilo potrebno zato što su dah, znoj i blicevi turista nanosili nepovratnu štetu originalu.
Ta organizacija je upotrijebila najnoviju tehnologiju koja nadmašuje skenere dugog ili srednjeg dometa koji bi inače mogli biti upotrijebljeni, što je dovelo egiptologe, posebno dr. Nicholasa Reevesa, nadomak tog potencijalnog otkrića.
Adam Lowe, direktor organizacije Factum Arte, objašnjava: „Opservacije Nicholasa Reevesa zasnovane su na fotografijama u boji visoke rezolucije [1:1 rezolucije 700DPI] i 3D snimcima iz neposredne blizine koji snimaju površinu zidova s nivoom tačnosti preciznijim od milimetarskog. Podaci su pripremljeni tako da se mogu proučavati bez posebnih računara i softvera.“
On dodaje: „Kako pokazuju najnovije informacije, bilo je moguće vidjeti stvari koje nisu primijećene ni u jednom izvještaju o stanju zasnovanom na posmatranju grobnice. Razvrstavanjem informacija o boji iz 3D snimka površine bilo je moguće vidjeti oblik zazidanih vrata i promjene u površinskoj teksturi. Kada su primijećene, te su promjene bile jasan znak da su Howard Carter i drugi možda zanemarili nešto značajno. To su potvrdile druge tehnike kao što su termalno snimanje i snimanje radarom.“
Očuvanje prošlosti
Napredne tehnologije i digitalne tehnike restauracije sada su ključni alati za očuvanje prošlosti. Institut za digitalnu tehnologiju iz Oxforda nedavno je dobio nagradu magazina Apollo za digitalnu inovaciju godine za projekt „Baza podataka od milion slika“, u okviru kojeg se stereoskopskim digitalnim kamerama u Siriji, Iraku i na drugim lokacijama snimaju ugroženi spomenici da bi se mogle izgraditi replike uništenih.
Profesorica na Univerzitetu u Alabami Sarah Parcak nedavno je osvojila nagradu TED u vrijednosti milion dolara za rad u kojem je pomoću satelitskih snimaka otkrila ranije neidentifikovana arheološka nalazišta – otkrila je 17 mogućih piramida u Egiptu – ali i mogućnost da dokumentuje krađu antikviteta i uništavanje historijskih ostataka u regiji.
Otkriće u Dolini kraljeva, ako je zaista spektakularno koliko se arheolozi nadaju da jeste, bit će potvrda značaja upotrebe naprednih tehnologija u zaštiti kulturnog naslijeđa.
To će također biti dobrodošao predah za Egipćane, posebno one iz turističkog sektora koji posljednjih nekoliko mjeseci znaju samo za loše vijesti.
Kako je kazala Hanan El Deeb, egipatska arheologinja koja je ranije radila u Vrhovnom vijeću za antikvitete a sada vodi turističku agenciju Avatar u Egiptu: „Nismo potpuno sigurni šta ćemo pronaći, ali šta god da pronađeno bit će dobro za turizam, Egipat i Egipćane.“
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera