Kardinali upozorili na težak položaj katolika u BiH

Kardinal Christoph Schoenborn, bečki nadbiskup i predsjednik Biskupske konferencije Austrije, upozorio je na težak položaj Crkve u Bosni i Hercegovini, a vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić još je jednom pozvao na odgovorno ponašanje političara kako bi se zaustavilo stvaranje napetosti i poduzeli koraci ka izgradnji pravednog mira i jednakopravnosti.

Kardinal Schoenborn predvodio je biskupe iz Austrije u višednevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, a ove sedmice je održano i zajedničko zasjedanje biskupskih konferencija dvije države, kao znak posebne podrške Katoličkoj crkvi i katolicima u toj zemlji, čiji se broj neprestano smanjuje, prenosi Hina.

Uz 11 biskupa iz Austrije i Bosne i Hercegovine, u zajedničkom zasjedanju sudjelovali su i apostolski nunciji u Beču i Sarajevu, Peter-Stephan Zurbriggen i Luigi Pezzuto.

‘Pomoći ćemo evropski put Bosne i Hercegovine’

“Ovo je naš znak solidarnosti s ljudima u Bosni i Hercegovini, ali i s biskupima kako bi uputili ohrabrenje i Crkvi, i narodu”, kazao je bečki nadbiskup te podsjetio kako je kroz brojne inicijative iz Austrije u Bosnu i Hercegovinu pomoć stizala i u najtežem ratnom periodu.

Najavio je kako će Crkva takve inicijative nastaviti podržavati, istovremeno upozorivši na migracije dramatičnih razmjera u Bosni i Hercegovini, koje su, kako je kazao, posebno pogodile katolike.

“U nekim područjima Bosne i Hercegovine katolika više nema”, kazao je kardinal Schoenborn, dodajući kako je u takvim uvjetima potpuno neizvjesno hoće li se oni koji su izbjegli tokom rata vraćati i koliko će pomagati Bosni i Hercegovini u izgradnji njene budućnosti.

“Pravedan mir u zemlji još nije uspostavljen”, rekao je kardinal Schoenborn i najavio kako će Crkva i biskupi u Austriji učiniti sve što je u njihovoj moći da pomognu evropski put Bosne i Hercegovine.

Dijalog među kulturama nema alternative

Podsjetio je i na riječi pape Franje, koji je Sarajevo nazvao “drugim Jerusalemom”, zbog suživota različitih entičkih i religijskih grupa, te je pozvao na očuvanje dijaloga među njima kao preduvjeta trajnog mira.

“Želim ovom gradu da u budućnosti bude uzor međuvjerskog dijaloga i dijaloga među kulturama”, kazao je bečki nadbiskup, dodajući kako tome nema alternative.

Biskupi iz Austrije o stanju u Bosni i Hercegovini odvojeno su razgovarali s nekima od najviših dužnosnika u toj zemlji, uključujući članove državnog Predsjedništva te s predstavnicima međunarodnih organizacija i vjerskih zajednica.

Kardinal Schoenborn je kazao kako samo može podržati poruku koju je tokom tih susreta državnim dužnosnicima u Bosni i Hercegovini prenio kardinal Puljić, “jasno i mudro i odlučno”.

Kardinal Puljić istakao je kako treba imati hrabrosti stvari nazvati pravim imenom.

‘Etničko čišćenje u pola BiH’

“Bez istine teško je poći putem pomirenja. Svako od nas treba očistiti svoje dvorište, a smeće ne bacati u tuđe”, kazao je on, dodajući kako je veoma važno da kada se traži nešto za svoj narod to isto prizna i drugom, jer je to evanđeosko načelo.

“Odlazak ljudi iz Bosne i Hercegovine danas opterećen je napetošću koja vlada. Treba donijeti zakone pred kojima smo svi jednaki, dakle garantirati ljudska prava, čovjekovo dostojanstvo i jednakopravnost”, kazao je Puljić, zahvalivši Schnoenbornu i svim članovima Biskupske konferencije Austrije na iskrenoj podršci i brige za Bosnu i Hercegovinu i katolike u njoj.

Na pitanje o budućnosti Bosne i Hercegovine, Puljić je kazao kako će ona ovisiti o tome koliko se bude poštovala jednakopravnost u njoj.

“Mi smo sretni da je Dayton zaustavio rat, no mi smo već 1995. godine upozorili da ovakav sporazum teško može uspostaviti pravedni mir. Vidjeli smo da su podijelili Bosnu na dva dijela i da je u jednom dijelu ozakonjeno etničko čišćenje”, rekao je on.

‘Katolicima prijeti potpuni nestanak’

Istakao je kako je u Daytonu zapisana odredba o konstitutivnosti tri naroda, no ona se teško realizira, posebno jer u bh. entitetu Republika Srpska Hrvati ne mogu ostvariti konstitutivnost, a u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine postoji opasnost majorizacije, odnosno preglasavanja manjine.

“Ipak, ni takav manjkavi Dayton nije ostvaren, a posebice Aneks VII, koji jamči pravo povratka prognanika. Potrebno je ne mijenjati Ustav, nego vratiti jednaka prava na cijelom području Bosne i Hercegovine, a posebice ostvariti ljudska prava i čovjekovo dostojanstvo”, kazao je kardinal Puljić

Članovi biskupskih konferencija u posebnoj su zajedničkoj izjavi upozorili kako u mnogim dijelovima  Bosne i Hercegovine “katolicima prijeti potpuni nestanak”.

Izvor: Agencije