Kako je opstao Titov spomen-park u Mravinjcu?

Piše: Elma Geca

U znak sjećanja na Josipa Broza Tita nekada su podizani spomenici širom bivše Jugoslavije. Gotovo da nije bilo mjesta, grada u kojem nije bilo ulice ili spomenika njemu u čast. Tito je preminuo 4. maja 1980. godine, nestala je i zemlja kojom je vladao, a s njom i brojni spomenici koji su doživjeli sličnu sudbinu. 

Međutim, i danas ima mjesta koja posjećuju oni što se rado sjećaju zajedničke države. Goražde je jedan od rijetkih gradova koji čuva sjećanje na to vrijeme. Spomen-park u naselju Mravinjac, vidljiv sa svih strana, plijeni pažnju slučajnih prolaznika i putnika namjernika. Smješten na lijevoj obali Drine, na magistralnom putu Goražde-Foča, odnosno Beograd-Dubrovnik, dominira ovim naseljem, koje je po njemu postalo prepoznatljivo još od vremena kada je izgrađen. 

U znak sjećanja na bivšeg predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) Josipa Broza Tita izgradili su ga stanovnici Mravinjca i Goražda 1980. godine, nakon Titove smrti.

“Na spomeniku Tito nekada su se održavali i historijski časovi, a cijeli maj bio je u znaku omladine koja je putovala po svim krajevima bivše države i upoznavala  svoju zemlju, tako da se nije moglo desiti kao danas da mladi od 17-18 godina ne znaju gdje je Tjentište. Svi smo mi živjeli i za te datume poput prvog maja, koji je kao i sve ostalo tada imao mnogo više smisla.  Mi i danas nastojimo okupiti mlade i upoznati ih sa historijskim ličnostima i događajima. Uradili smo i projekat da osavremenimo ovaj park i obogatimo ga novim sadnicama u dogovoru sa strukom, ali sigurno je da oni neće biti četinari, jer borovi simobiliziraju Titov životni vijek i drago nam je da su svi do danas opstali, kao i sam spomenik vezan za ličnost koja nas je vodila decenijama. Ovo je naše priznanje Titu, iako neki sada prekrajaju historiju, ali ona je već pokazala šta je i ko bio Tito”, zaključuje predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Goražde. 

Novinar Slavko Klisura je, takođe, član ovog udruženja koje, kako kaže, promoviše osnovne humanističke vrijednosti – slobodu, jednakost, pravdu – koje su sadržane u antifašizmu jer, za njega, antifašizam je stanje duha, način života. 

“Antifašizam ne može biti parola, on se živi. On je za mene jednak humanizmu, jer su u antifašizmu sadržane sve ove vrijednosti koje sam spomenuo. A spomen-obilježje Tito jedan je od simbola koji nas povezuje s vremenom u kome su sloboda i humanizam bili na djelu. Ja sam ponosan što sam dio te dobre priče i danas, ali i iz vremena kada je spomen-obilježje podizano. Dobro je što se takvo spomen-obilježje nalazi baš na ovom prostoru, prostoru Goražda, koje je samo po sebi simbol otpora zlu. Spomen-obilježje Tito nisu samo slova, ni 88 borova koji simbolizuju 88 godina života Josipa Broza, ni zastave. Ono je mnogo više od toga. Ono je mjesto koje poziva na humanost, na dostojanstvo i trebalo bi da bude još više posjećivano i zaštićeno. Da se i tu mladi i najmlađi susreću i uče o vrijednostima antifašizma, koji je danas nemjerljivo značajan i koji treba da bude prisutan u našoj svakodnevnoj ljudskosti”, ističe Klisura.

Izvor: Al Jazeera