Oglasi

Hvata li HDZ sam sebe u vlastitu zamku

HDZ vodi svoju unutarstranačku borbu u 'prozirnoj kutiji', a birači koji promatraju vide da stvari ne stoje dobro.
HDZ, Andrej Plenković, Milijan Brkić, Miro KovačNeki promatrači smatraju da su u HDZ-u zaboravili na teme koje prvenstveno zanimaju građane Davor Puklavec/Pixsell - Arhiva

Za nešto više od tri tjedna u Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) održat će se unutarstranački izbori, a bitka za šefa i druge najbitnije funkcije u stranci najžešća je, smatraju mnogi promatrači u Hrvatskoj, od sraza Ive Sanadera i Ivića Pašalića i njihovih pristaša početkom 2000-ih, nakon što je HDZ izgubio prve izbore od samostalnosti.

Pale su teške riječi i optužbe, pogotovo iz 'kuta' Mire Kovača, koji se natječe za predsjednika stranke, uz kojega stoje vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i Davor Ivo Stier, bivši bliski suradnik hrvatskog premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, a koje je podržao i po mnogima najmoćniji operativac stranke Milijan Brkić, koji se također obrušio na Plenkovića.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Oponenti sadašnjeg vodstva općenito smatraju da je HDZ otišao previše 'ulijevo' i smatraju da ga treba približiti desnici, zamjeraju Plenkoviću da je u stranci stvoren kult obožavanja vođe, do mjere da je Kovač Plenkovića usporedio s Josipom Brozom Titom i faraonom, a sa svoje stranke Plenković je također znao uzvratiti, ujedno naglašavajući da je najvažnije jedinstvo stranke.

Ideološke i svjetonazorske teme

Iako se Kovač posljednjih dana žali da je članstvo na terenu izloženo pritiscima i prijetnjama te da ih se opstruira u prikupljanju potpisa za kandidaturu, dosadašnju su unutarstranačku kampanju do sada obilježile ideološke i svjetonazorske teme i s tim vezana podmetanja i predbacivanja, kao što je pitanje odavno 'prežvakane' Istanbulske konvencije.

Neki promatrači smatraju da su u HDZ-u 'zaboravili' na teme koje prvenstveno zanimaju građane - korupcijske i druge afere zbog kojih su i brojni ministri morali napustiti Vladu, raširenu percepciju korupcije u javnosti općenito te, iako znatno bolju nego ranije, ipak nikako sjajnu gospodarsku situaciju i iseljavanje.

Politički analitičar Ivica Relković smatra da je to zanemarivanje tema od prvenstvene važnosti za većinu građana nešto što bi se HDZ-u moglo 'obiti o glavu'.

Ideološke i svjetonazorske teme, poruke s kojima se u HDZ-u moraju međusobno natjecati problem su jer te poruke idu prema biračima koji nisu HDZ-ovi, a pitanje je i koliki je stvaran broj članova.

Gdje je borba protiv klijentelizma kad trebaš glas?

"Od onog stvarnog članstva oni moraju doći do svakog glasa i sad moraju zaboraviti na borbu protiv klijentelizma - jedan Stier, koji to naglašava. Zašto? Pa trebaš dobiti glas od svakoga. Pa sad ako tebi u tvojoj ekipi, tvojem dijelu, timu, ili je unutra ili daje potporu neki od ministara koji moraju otići zbog očitog nesrazmjera mirovine i onoga što je upisano, kako se boriš protiv klijentelizma? Kako ćeš to sutra raditi? Znači, oni su sami sebe uhvatili u vlastitoj zamci".

To će im se, smatra, vratiti - u HDZ-u su, objašnjava slikovito, u svojoj kutiji u kojoj se bore, ali kutija je prozirna i svi izvana gledaju, uključujući njihove simpatizere, odnosno birače, a ne članove.

Loš 'tajming' za HDZ

Relković ističe da unutarstranačka borba praćena teškim riječima i podjelama dolazi nakon podbačaja na europskim izborima i poraza Kolinde Grabar-Kitarović uoči novih izbora.

"Sada je vjetar percepcije javnosti u Hrvatskoj okrenut pozitivno prema SDP-u, a ne samo da je njima [HDZ] okrenut negativno, nego oni tek trebaju dovršiti svoju podjelu. Tako da je HDZ u iznimno lošem 'tajmingu' za unutarstranačke izbore i iz toga će uslijediti najlošiji po meni 'tajming' za parlamentarne izbore".

Jedinstvo na kojem inzistira Plenković se, navodi, može se demonstrirati pred kamerama, no za razliku od početka 2000-ih, ističe, ovaj puta pitanje podjela nije na delegatima, nego na članovima stranke pa traje borba za svakog člana.

"Možemo pretpostaviti kako izgleda u nekim općinskim, gradskim stranačkim organizacijama koje se dijele na dva pola. Da li će se to moći zaliječiti? A uvijek se u Hrvatskoj ponavlja da HDZ-ove kampanje ovise o snazi mašinerije - kako će izgledati ta mašinerija, ti zupčanici koji su potrgani, ako budu potrgani. To je HDZ-ov problem - hoće li se podjele toliko duboko dogoditi da ono što će poslijeizborno na vrhu reći "ipak smo mi složni" neće više biti moguće spustiti do baze. Ako takav izgubiš izbore, onda nisi samo izgubio izbore - onda je postizborno pitanje što si sve dodatno izgubio".

"A oni sada tu staklenu kutiju gledaju i vide da stvari nisu dobre i te poruke koje oni ne mogu sada uopće poslati jer su u borbi za svakog člana, ne mogu poslati poruku borbe protiv klijentelizma do zadnje općine. A vidjeli smo i općinskih načelnika i načelnica kojima je isto kao i ministrima pronađeno, ili nekakvih direktora nekih agencija, koji se gotovo ispričavaju što nisu mogli malo više uzeti", zaključuje Relković.

Politička analitičarka i novinarka Sandra Bartolović smatra da se radi o 'hard core' predizbornoj utrci, žestokoj zbog velikog broja pretendenata na najviše stranačke 'tronove', koja se ipak malo utišila.

Bartolović: Otišli predaleko pa se primirili

"Već su u prva dva-tri dana shvatili da su otišli ipak malo predaleko, da će sami pridonijeti daljnjoj polarizaciji stranke pa vidim da su se malo duhovi primirili, utišali, iako i dalje idu optužbe, pogotovo ovog izazivačkog tabora, da im se ne dopušta da prikupljaju potpise na adekvatan način i slično. Za sada su se primirili, ali imamo još više od tri tjedna, vjerojatno će tu biti ponovno i malo žešćih sukoba između te dvije frakcije", kaže Bartolović.

Kobnih posljedica poput raskola, smatra, neće biti jer se radi o, kako kaže, klijentelističkoj stranci, za koju su mnogi egzistencijalno vezani, kao i beneficije koje pruža, poput dobivanja poslova za sebe, obitelj i slično.

"Mislim da će se, neovisno o tome tko će pobijediti na izborima, duhovi primiriti. A činjenica da je Zoran Milanović sada novi predsjednik države mislim da će ih dodatno amalgamirati jer on je ipak za njih 'komunjara', 'ljevičar', 'crveni', a to je uvijek ono što opet snažno povezuje, bez obzira na to koliko bili razjedinjeni između sebe, jer vide viši interes".

Kada je posrijedi pitanje ideoloških tema, HDZ-ovo biračko tijelo, navodi, na takve se teme najviše i 'pali', a velike opasnosti od raslojavanja unutar stranke nema jer u HDZ-u ne dijele sudbinu svih građana.

Prvo ideologija, zatim korupcija

"Njihovo je prioritetno pitanje ideološko, a zatim razmišljaju o korupciji, o maloj mirovini - da, mala je mirovina, ali samo neka su 'naši' na vlasti. To je otprilike logika jednog prosječnog HDZ-ovca", zaključuje Bartolović.

Darijo Čerepinko sa Sveučilišta Sjever kaže da HDZ još uvijek nije dovršio tranziciju iz političkog pokreta u modernu europsku stranku pa ne čudi da se različite struje s različitim političkim pogledima bore za prevlast nad organizacijom koja onima koji njome upravljaju, kaže, donosi izuzetnu korist.

"Dobar dio članova stranku promatra više kao sredstvo ostvarenja vlastitih ciljeva i osobnog probitka, a manje kao stranku baziranu na idejama i vrijednostima, osim one opće, demokršćanske i nacionalne, ali ti su pojmovi dovoljno rastezljivi da ih svatko može tumačiti kako želi. Velik dio članstva, također, 'cijepljen' je od kritičkog mišljenja pa imate fenomen da je za najveći dio članstva aktualni predsjednik stranke, tko god on ili ona bili, uvijek najbolji i najdraži, barem toliko dugo dok ga ili nju ne izbace iz stranke. Onda odjednom postane najgori ikad", navodi Čerepinko.

'Komunjare' kao vezivno tkivo

Pobjeda Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima je, smatra Bartolović, pokazala određenu mobilizaciju na drugoj strani biračkog spektra te je vidljivo da Plenković pokušava i druge teme uvesti u javni diskurs HDZ-a.

"Međutim, suprotna strana mu, naravno, kontrira sam s ideološkim temama, oko čega su se i okupili, a Plenković 'gura' na postignuća Vlade, rast plaća, mirovina, BDP-a i svega ostaloga u čemu on misli da je njegova Vlada uspjela".

Teško je stoga, kaže, prognozirati koliko bi događanja u ovom unutarstranačkom srazu mogla utjecati na njezin rezultat na parlamentarnim izborima.

"Činjenica jest da HDZ ide na izbore i funkcionira cijelo vrijeme prilično razjedinjen, nekoherentan, nedosljedan, vodstvo stranke dosta odstupa od baze, međutim uvijek postoji to vezivno tkivo, a to su ti 'crveni' ljevičari, 'komunjare', koji su njihovi arhetipski neprijatelji, mada je to samo njihov imaginarij".

Osobni interes i ideološka neslaganja

Ideološki sukobi su pak, smatra, izgovor kojim se prikriva prava priroda sukoba, a koji se vodi u vezi kontrole ljudi, procesa i resursa, što je aspekt koji su 'pobunjenici' okupljeni oko Kovača smetnuli s uma.

"Raspodjelu novca i pozicija još uvijek u HDZ-u kontrolira aktualni predsjednik stranke, ujedno i premijer, što znači da mu pristup resursima nije ograničen i lako može nagraditi one koji su mu vjerni. K tome, ideja da se u HDZ-u mogu dobiti unutarstranački izbori pozivanjem na borbu protiv korupcije je u suprotnosti s postojećom stranačkom praksom. Na kraju, gospodin Plenković jedan je od rijetkih stranačkih prvaka za kojim se ne vuku nekretninske i slične afere".

Ideološki gledano, kaže, dijelu članstva Plenkovićevo vraćanje stranke prema centru sigurno nije drago, ali kada se radi o stranci baziranoj na zadovoljavanju osobnog interesa, dokle god se, kako kaže, ima što za uzeti, ideološka neslaganja padaju u drugi plan.

Nagon za samoodržanjem

Na terenu također, kaže, traje preslagivanje odnosa snaga te smatra da su stranački 'pobunjenici' i ovdje potcijenili nagon lokalnih HDZ-ovaca za samoodržanjem te se čini da postoje sumnje u njihovu sposobnost osvajanja stranačkih pozicija pa terenska potpora pada.

"Osim ako se u finišu kampanje ne pojavi neka nova, za gospodina Plenkovića, skandalozna priča, ti trendovi bi se trebali nastaviti sve do stranačkih izbora i u tom slučaju veliki su izgledi da zadrži vlast u stranci. U prilog mu idu i tzv. alibi izjave koje dolaze iz protivničkog tabora, u kojima se žale da ih središnjica onemogućava u prikupljanju potpisa i kampanji. Takva komunikacija stvara dojam da je bitka unaprijed izgubljena i da se već unaprijed traže opravdanja, a to nikako nije dobro za kampanju, a u slučaju interesnog glasanja u HDZ-u moglo bi biti i katastrofalno", zaključuje Čerepinko.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.