Hrvatska dobiva Registar neplaćenih kazni
Novim prekršajnim zakonom hrvatski građani su na nekoliko načina potaknuti na plaćanje prekršaja, a prvim danom 2014. godine na snagu stupa dorađeni zakon, koji predviđa uvođenje Registra neplaćenih kazni.
Što građane očekuje u slučaju neplaćanja prekršajnih kazni istražila je Al Jazeerina reporterka Ana Mlinarić, navodeći kako će građane sve kazne koje nisu platili u 2013. dočekati u Novoj godini. Država više nema razumijevanja za neplatiše, a na svojoj koži to su osjetili mnogi.
“Nisam najprije platio 100 kuna, pa sam na kraju morao platiti 500 ili 600 kuna. Znate kako to dalje ide…”, žali se Antun Fuček, stanovnik Zagreba.
Od 1. siječnja svi oni koji ne plate svoje obveze naći će se na jednom mjestu – u Registru neplaćenih kazni.
“U Registar ulaze sve pravomoćno izrečene, ali neplaćene novčane kazne nakon 1. siječnja 2014. godine. Dakle, ako je u tijeku prekršajni postupak, a prekršajna odluka postane pravomoćna, nakon 1. siječnja počinitelj koji nije platio kaznu, nakon što je prošao rok za naplatu, ulazi u registar i ostaje evidentiran tako dugo dok novčana kazna ne bude plaćena u cijelosti”, objašnjava Sanja Nola, pomoćnica ministra pravosuđa.
Preoštra mjera
Ana Mlinarić javlja kako će se neplaćanje kazni izravno odraziti na građane, pa oni koji svoje ne plate neće, primjerice, moći produžiti registraciju vozila ili vozačku dozvolu. Za neke je to preoštra mjera, a za druge poticaj da budu na oprezu.
“Naše kućno pravilo je da takav prekršaj ne može ići iz kućnog budžeta i kad do njih dođe svatko mora snositi odgovornost i platiti, tako da još više pazim”, kaže Zagrepčanka Tatjana Novosel.
Pažnja građana ili dobra zakonska rješenja u Ministarstvu pravosuđa zadovoljni su novim zakonskim odredbama. Novost je, primjerice, da se podmirenom kaznom smatra plaćanje dvije trećine njezinog iznosa ili popust od 50 posto ako se kazna plati u roku od tri dana.
Samo u šest mjeseci, koliko je novi zakon na snazi, plaćanje kazne na licu mjesta poraslo je za 14,32 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno, prisilna naplata prekršaja preko Financijske agencije je za 34 posto viša nego lani, kada je to činila Porezna uprava.
“Naime, što se događalo? Prekršajni postupci predugo su trajali, kao što znate i najčešće su završavali u zastari. Ako bi i bilo pravomoćno izrečenih prekršajnih kazni, novčane kazne su bile gotovo neprovedive”, dodaje pomoćnica ministra pravosuđa Sanja Nola.
Novi zakon u prvih šest mjeseci provedbe rasteretio je i sudove, na kojima je zabilježeno 10 posto manje prekršajnih predmeta nego u istom razdoblju prošle godine.
Izvor: Al Jazeera