Oglasi

Hidroelektrane na Uni neće se graditi

Uslijed pritiska bihaćke, ali i bh. javnosti, Gradsko vijeće Bihaća je jednoglasno povuklo saglasnost za izgradnju mini hidroelektrana na rijeci Uni.
Al Jazeera

Piše: Harun Cero

Na današnjoj hitnoj sjednici Gradskog vijeća Bihać, stavljena je van snage prošlosedmična odluka koja se odnosi na izgradnju mini hidroelektrana u Nacionalnom parku “Una“.

Uslijed pritiska bihaćke, ali i bh. javnosti, gradonačelnik Emdžad Galijašević je zatražio ovu sjednicu na kojoj je jednoglasno, sa 28 glasova 'za', stavljena van snage odluka o davanju saglasnosti za pokretanje postupka dodjele koncesije.

Aida Sejdić iz Pokreta za socijalnu pravdu u Bihaću, za Al Jazeeru je kazala da izgradnja mini hidroelektrana na lokalitetu Martin Brod i Dobrenica ne bi donijela ništa dobro, ni ljudima koji žive uz Unu, ni samoj rijeci.

“Kako je i sam gradonačelnik rekao, mini hidroelektrane ne bi donijela ni ekonomski oporavak, ni nova radna mjesta, a teško bi narušile ekosistem same rijeke. U opasnosti su i životinje i biljke koje obitavaju u ovoj rijeci, koje ju i čine jedinstvenom, smaragdnom ljepoticom“, istakla je Sejdić.

Korist hidroelektrana

Ni sam grad Bihać, pa ni Unsko-sanski kanton, tvrdi Sejdić, ne bi imali gotovo nikakve koristi od mini hidroelektrana, jer su to automatizirane hidroelektrane koje ne zapošljavaju čak ni pet ili 10 radnika na održavanju postrojenja.

“Dovoljan je samo jedan čovjek da upravlja ovakvim hidroelektranama. Osim toga, prema nekim procjenama, Kanton bi se od koncesija godišnje 'obogatio' za svega 50.000 KM [25.000 eura], dok se, recimo, za parlamentarne stranke koje participiraju u Općinskom vijeću iz budžeta Grada Bihaća izdvaja oko 100.000 KM [50.000 eura]. Dakle, tu nema nikakve materijalne i financijske koristi za grad i kanton u cjelini. S druge strane, pod znak pitanja stavlja se mogućnost UNESCO-ove zaštite Nacionalnog parka Una, što smatram da je puno veća šteta i opasnost po rijeku i riječni sliv“, zaključila je Sejdić.

Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu u Banjoj Luci, smatra da je bila ''ludost'' uopšte pričati o hidroelektranama na Uni.

Kaže da je povlačenje odluke o izgradnji mini hidroelektrana pokazalo da pritisak energetskog i građevinskog lobija ne može biti jači od zdravog razuma i volje građana.

“Ovakvim ludim planovima, kao što su i planovi za hidroelektrane u Nacionalnom parku “Sutjeska“,  mora se stati ukraj. Struka je odavno rekla svoje, građani takođe. Jasno je da je vlast pod pritiskom privatnog sektora na drugoj strani, ali trebaju biti svjesni težine svojih odluka, ali i kratkoročnosti svojih pozicija“, tvrdi Crnković i dodaje da je područje Bihaća i Unsko-sanskog kantona jedno od prioritetnih oblasti BiH za razvoj odgovornog i avanturističkog turizma, aktivnosti u prirodi i korištenja prirodnih resursa na održiv način.

Kaže da se svi planovi Nacionalnog parka “Una“, pa možda i samo postojanje parka kao institucije, ovakvim projektima dovode u pitanje.

“Nacionalni parkovi su osnovani upravo sa ciljem da se prirodno i kulturno-istorijsko nasljeđe očuva i koristi na način da dobit od toga ima država, lokalna zajednica i same ustanove zaštićenih područja. Po međunarodnoj IUCN kategorizaciji zaštićenih područja, koju je naše zakonodavstvo prihvatilo, hidroelektranama nije mjesto u nacionalnim parkovima. Pored toga što se radi o zaštićenom području visokog nivoa.“

Smatra da rijeke kao što su Una, Vrbas, Sutjeska, Neretva, Sana i mnoge druge trebaju biti prioriteti zaštite i posljednja mjesta koja će biti ugrožena.

“Iako se radi o malim hidroelektranama, uticaj koje one prave je ogroman. Kanjoni i klisure Bosne i Hercegovine su tzv. vruće tačke biodiverziteta sa mnogim endemskim, vrijednim i rijetkim vrstama, koje smo dužni da štitimo“.

No, šteta je već načinjena, mišljenja je Crnković, kada su se izgradile male hidroelektrane na rijekama poput Ugra i Sane, koje su u potpunosti, kako kaže, uništile tokove ovih rijeka, onemogućile stanovništvu pristup pitkoj vodi, te ugrozile ambicije lokalnih zajednica da na tim rijekama pokreću alternativne aktivnosti kao što je mušičarenje, sportovi na vodi i slično.

Hidropotencijal

S druge strane, direktor Nacionalnog parka “Una“, Amarildo Mulić, tvrdi da je načelnu odluku o izgradnji mini hidroelektrana tumačio na drugačiji način.

“Zamišljao sam kako se eventualno korištenje hidropotencijala može ukomponovati u postulate zaštite prirode u najatraktivnije slapove samo ugradnjom manjih sistema koji bi radili na principu starih mlinova i ambijentalno bili uklopljeni u prostor na kojem se nalaze. Tako proizvedena električna energija bi se koristila za potrebe Nacionalnog parka, osvjetljavanje staze, određeni broj domaćinstava, objekte u NP-u  i slično “.

Ističe da nije razmišljao o negativnim posljedicama koje je donijela, sada poništena, odluka o eventulanoj izgradnji mini hidroelektrana.

“Nikako nisam smatrao da će to biti neki veliki zahvati, cjevovodi, turbine i sl., a ne daj Bože brane i veliki hidroenergetski objekti, što se ranije zagovaralo izgradnjom HE Martin Brod na rijeci Unac. Međutim, elektroenergetskom lobiju nisu interesna takva rješenja koja su za interne potrebe i od kojih nema zarade“.

Mulić tvrdi da je uprava Nacionalnog parka “Una“ u januaru 2015. godine zaprimila zahtjev nadležne službe Grada Bihaća, a kojim se od  Bihaća traži saglasnost za odobravanje radova na izgradnji mHE Martin Brod.

Naime, saglasnost JP Nacionalni park “Una“ d.o.o. Bihać je nadležnoj službi Grada Bihaća bila potrebna u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti za izgradnju mHE Martin Brod tj. firmi BOSNA ENERGY d.o.o. Sarajevo.

Obzirom da je preskočen niz procedura i zakonskih propisa, kaže on, kao i da nije donesen detaljni plan za tranzicijsku zonu iz Prostornog plana u kojoj su radovi planirani, Nacionalni park „Una“ nije dao saglasnost po ovom zahtjevu.

Mulić je pozdravio odluku Gradskog vijeća Bihaća da se ukine odluka o izgradnji mini hidroelektrana i zaključio da treba vremena da se Nacionalni Park „Una“ izgradi i postepeno postane ono što svi priželjkuju i planiraju.

“Područje koje će biti uređeno po međunarodnim standardima zaštite prirode, a ujedno i primamljiva destinacija koja će razvijati turističke djelatnosti i sve ostalo što ih prati u okvirima tih standarda zaštite, treba vremena“.

Zahtjev Vlade USK

Gradonačelnik Bihaća, Emdžad Galijašević, za Al Jazeeru je kazao da javnost treba znati da se u ovom slučaju nije radilo o velikoj hidroelektrani što je trebala graditi Elektroprivreda BiH, kada je Gradsko vijeće Bihaća donijelo odluku da daje saglasnost za ispitne radove.

“To je Hidrocentrala Una, snage 74 megavata i investicija je od nekih 150 miliona eura. Zapelo je nešto oko prostornog plana Federacije BiH, a to nije više naša nadležnost“, ističe Galijašević.

On je rekao da je Gradsko vijeće Bihaća dobilo zahtjev od Vlade Unsko-sanskog kantona, koja je donijela odluku da se mogu izdavati saglasnosti o eventulanim izgradnjama mini hidroelektrana na području ovog kantona.

“Ova hidroelektrana koja se trebala izgraditi u Martin Brodu je trebala biti snage dva megavata, dok je druga koja se trebala izgraditi na jednoj lokalnoj rječici Dobrenica snage 1,2 megavata“, tvrdi Galijašević i dodaje da na rijeci Uni već postoji hidrocentrala u mjestu Kostela.

“Elektroprivreda u tu hidrocentralu ulaže blizu 27 miliona maraka da bi ona dobila veću snagu. Ta hidrocentrala je gotovo spasila Unsko-sanski kanton, odnosno grad Bihać, u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu“, zaključio je Galijašević.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.