Oglasi

Dosje: Zločini nad Hrvatima u Vojvodini

Broj Hrvata smanjen je gotovo za četvrtinu kao posljedica progona, prijetnji, zlostavljanja, silovanja i ubistava.
Vojislav ŠešeljZaštićen sa svih strana, jer na vlasti su njegovi najbolji učenici, Vojislav Šešelj je dobio novi zamahEPA - Arhiva

Ukupan broj hrvatskog stanovništva u Vojvodini smanjen je za gotovo četvrtinu, odnosno za 24,41 posto ili 18.262 žitelja, što je uglavnom posljedica njihova progona, prijetnji, zlostavljanja, silovanja, ubojstava od 1991. do 1995., rečeno je u četvrtak u Beogradu na predstavljanju publikacije Fonda za humanitarno pravo (FHP) "Dosje: Zločini nad Hrvatima u Vojvodini".

Na teritoriju cijele Vojvodine inicijatori progona i zločina bili su pripadnici Srpske radikalne stranke na čelu s Vojislavom Šešeljem, a bile su umiješani policija, vojska, lokalni mještani i razne skupine, dok je tadašnja vlast prešućivala zlodjela protiv ciilnog stanovništva u toj pokrajini, kazala je, predstavljajući publikaciju, čiji je nakladnik FHP, autorica Jovana Kolarić, kako prenosi Hina.

Navela je da je u 11 incidenata ubijeno 17 vojvođanskih Hrvata te da pet počinitelja ni do danas nije otkriveno, a postoje indicije o više ubojstava, ali svjedoci još nisu nađeni.

Prema njezinim riječima, u to je vrijeme dio hrvatskog stanovništva bio izložen čestim ispitivanjima, ucjenama, prijetnjama i fizičkim mučenjima, a manji broj bio je zatvaran i po logorima u Srbiji.

Najveći pritisak 1992. 

Pod najvećim pritiskom da se iseli hrvatsko je stanovništvo bilo od svibnja do kolovoza 1992., kad je svoje domove napustilo njih čak 10.000, a sljedećih godina, posebice nakon vojno-redarstvenih akcija akcija "Bljesak" i "Oluja", egzodus je nastavljen.

Najveće smanjenje hrvatske populacije dogodilo se u općini Šid, pograničnoj s Hrvatskom, gdje je hrvatsko stanovništvo spalo na samo trećinu od prethodnog popisa. Slijede općine Inđija, Stara Pazova, Sremski Karlovci...

Podsjećajući na Šešeljevo širenje mržnje te kampanju zastrašivanja, autorica publikacije istaknula je da se protjerivanje hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva odvijalo po prethodno utvrđenom planu.

Na to, kako je rekla, ukazuje i dokument srbijanske državne sigurnosti iz listopada 1995. u kojem se navodi da je u Vojvodini "registrovana aktivnost srpskih militantnih grupa, sračunatih na etničko čišćenje i iseljenje osoba hrvatske i muslimanske nacionalnosti".

Vojislav Šešelj nazvao je protjerivanje Hrvata "dobrovoljnim razmjenama" i načelom "retorzije" i time pokušao svesti progon Hrvata na administrativnu mjeru, ocijenila je Kolarić, ustvrdivši kako je Šešelj, koji je osuđen u Den Haagu za progon hrvatskog življa iz Vojvodine, tvrdio da su "Hrvati bolje prošli" jer su se naselili na obali.

Potresna ispovijest žrtve

"Uvidom u 266 ugovora utvrdili smo da se u samo 16 slučaja radilo o imovini na Jadranu i osam u Zagrebu, a ostala imovina je bila na selu", kazala je Kolarić.

Ivana Žanić iz FHP-a podsjetila je na izjavu vođe Srpske radikalne stranke kako je "ponosan na svoje ratne zločine i opet bi ih ponovio", ukazujući na zabrinjavajuća stajališta srbijanskih državnih dužnosnika, poput premijerke Ane Brnabić, koja izjavljuje kako je Haški tribunal "dužan Šešelju tri godine života jer je osuđen na deset, a odležao 13 godina zatvora".

U potresnoj ispovijedi jedna od žrtava progona, Vesna Abjanović, opisala je kako su nepoznate uniformirane i naoružane osobe iz obiteljske kuće kod Šida odvele njezina oca.

Država nikad nije objasnila nestanak dvojice njezinih državljana u vrijeme kad u Srbiji nije bilo rata iako su ih svjedoci vidjeli u policijskoj postaji u Šidu, izjavila je Abjanović.

FHP je najavio da u petak podnosi kaznenu prijavu zbog stradanja Ivice i Mate Abjanovića iz Morovića kod Šida, koji su, kako navode, bili žrtve kampanje protiv vojvođanskih Hrvata od 1991. do 1995., prenosi Tanjug.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.