Demonstranti u Libanu zatvorili glavne puteve

Deseci hiljada demonstranata izašli su na libanske ulice zbog teške ekonomske situacije u zemlji (EPA)

Demonstranti su danas zatvorili glavne puteve širom Libana pred vanrednu sjednicu Vlade na kojoj će se raspravljati o planu za spas ekonomije te zemlje.

Demonstranti su jutros postavili prepreke na glavnim raskrsnicama u Bejrutu kao i u drugim gradovima, petog dana protesta izazvanih prijedlogom o novim porezima, javlja AP, prenosi Beta.

Ista agencija podsjeća da je stotine hiljada ljudi učestvovalo u nedjelju u masovnim protestima u zemlji, najvećim od 2005. godine.

Demonstranti ne vjeruju u plan vlade

Premijer Libana Saad al-Hariri će predstaviti plan reforme na današnjoj sjednici u predsjedničkoj palati u jugoistočnom predgrađu Bejruta Baabda, dok su mnogi demonstranti izjavili da ne vjeruju ni u kakav plan aktuelne vlade.

Ranije je objavljeno da je vlada odlučila za 50 posto smanjiti plaće trenutnih i bivših dužnosnika i od banaka tražiti 3,3 milijarde dolara doprinosa kako bi se deficit u proračunu 2020. smanjio gotovo na nulu.

Paket reformi, između ostalog, uključuje i privatizaciju telekomunikacijskog sektora i preustroj elektroprivrede, što je ključni zahtjev inostranih investitora i donatora koji se treba zadovoljiti da bi se Libanonu isplatilo 11 milijardi dolara pomoći, piše Hina. 

Država je pod velikim pritiskom Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda da provede mjere štednje u zamjenu za financijsku podršku.

Deseci hiljada demonstranata izašli su na libanske ulice u nedjelju, četvrtog dana protesta protiv Vlade koji su doveli do ostavki ministara kršćanske stranke.

Protesti i nakon ostavki

Demonstranti, koji su na ulicama od četvrtka, poručuju kako će nastaviti marširati uprkos ostavkama kasno u subotu koje su dali četiri člana iz ključne političke stranke Libanske snage.

Oni su pozvali da vlada, u kojoj je 30 članova, podnese ostavku i da je zamijeni manji kabinet tehnokrata umjesto pripadnika političkih frakcija.

Libanski građani se bore sa porastom poreza i teškim ekonomskim uvjetima države koja je jako zadužena. Javni dug ove države iznosi približno 86 milijardi američkih dolara – više od 150 posto iznosa GDP-a, naveli su u izvještju iz Ministarstva finansija.

Izvor: Agencije