Oglasi

Bajrektarević: Evropska unija ruši i sebe i Zapadni Balkan

Odbijanjem Zapadnog Balkana Evropska unija gura tu regiju u ruke drugih svjetskih sila, poput Rusije, Kine ili Turske, kaže profesor međunarodnog prava.
Bajrektarević: 'Mnoge zemlje razmatraju 'plan B' umjesto članstva u EU-u'Al Jazeera

"Može zvučati patetično, ali odluke Vijeća Evropske unije o Zapadnom Balkanu zbilja lome koheziju i atraktivnost projekta zvanog 'Ujedinjena Evropa'", izjavio je profesor međunarodnog prava i analitičar Anis Bajrektarević.

Rekao je to nakon što je Francuska prošle sedmice blokirala početak pristupnih pregovora o članstvu u Uniji Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.

Takvu odluku premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev nazvao je "gaženjem obećanja koje je sama Unija prethodno dala", dok je evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn upozorio na gubitak utjecaja Unije na Zapadnom Balkanu.

Brojni evropski čelnici također su upozorili na guranje Zapadnog Balkana, dvorišta EU-a, u ruke drugih svjetskih sila, poput Rusije, Kine ili Turske.

Bajrektarević ide korak dalje, pa ocjenjuje da neotvaranje obećanih pregovora za te dvije zemlje može ostaviti posljedice i po samu Uniju, a tezu potkrepljuje i historijskim činjenicama.

Pouke Španskog građanskog rata

"Španski građanski rat bio je uvod u ogromnu kataklizmu u koju se sunovratila Evropa te, uz desetke miliona žrtava, u tu samodestrukciju povukla za sobom i dobar dio svijeta. A počelo je naoko trivijalno: francuskim embargom na oružje mladoj Španskoj Republici te tzv. neutralnošću Francuske. Guernica je gorjela, ali su se u Evropi tješili, kao i onomad kad je Sarajevo gorjelo, da to neće ostaviti nikakve tragove na evropsko jedinstvo i sklad", kaže Bajrektarević u analizi za Al Jazeeru.

Pakistanizacija bivše Jugoslavije

Apsurd današnje Evropske unije Bajrektarević vidi i u tome što hapsi čelnike Katalonije, nakon čega ih izručuje vlastima u Madridu, "koji im, zauzvrat, izriče drakonske kazne od preko 100 godina zatvora".

"Njihov zločin je legitimni referendum, koji je vrhunski izričaj direktne demokracije, proveden poštujući svu proceduru, uz tadašnju zavidnu miroljubivost pučanstva i njihovih lidera u Kataloniji. To je posve drukčija slika od one kako je ta ista Unija reagirala u 1990-ima u našoj bivšoj domovini. Kod nas je činila sve da se odnosi polariziraju, a onda se čudila kada su izbili oružani sukobi. Na koncu, umjesto da pet država sljednica Jugoslavije naslijede i njen pridruženi status u EU-u, razgovaralo se sa svakom državom sljednicom odvojeno i uz različite aršine te (obećane) brzine. Ne možete u jednom kutku Evrope podržati najgore, a nadati se najboljem iz Brisela. Pakistanizacija Jugoslavije 1990-ih (koja se danas najbolje vidi u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu), danas vlada u Belgiji – valonski i flamanski segment nevoljko formiraju središnju vlast u Briselu", kaže Bajrektarević.

Posljedice po EU predviđa i Financial Times, koji je veto predsjednika Francuske Emmanuela Macrona na početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom o pristupanju Uniji prošle sedmice nazvao historijskom greškom, "koja je oslabila Evropu i potkopala težnje da postane geopolitička sila".

U osvrtu objavljenom u tom listu autor piše da je Macron "torpedirao politiku proširenja EU-a, lišio blok jednog od svojih glavnih vanjskopolitičkih instrumenata, potkopao povjerenje u njegova obećanja i destabilizirao njegovo balkansko dvorište".

"I zbilja, protivno povijesnom i moralnom razlogu, Unija se 1990-ih i 2000-tih proširila ne na one na koje je trebala nego na one koje se željelo gospodarski i vojno-politički apsorbirati. Danas je Francuska iznimno zabrinuta gubljenjem pariteta s Njemačkom. Povijesno su dva puta na tom problemu vukli katastrofalne poteze. Koliko vidimo, i danas čine treći put istu grešku. Odsustvom jasnih stavova i čvrstinom šalje se poruka da pogrešna strana povijesti treba trijumfirati. Frapantno je da to Macron ne uočava, kao što ne može protumačiti dublji smisao protesta na ulicama francuskih gradova. Današnje liderstvo u strašnoj je krizi", ocjenjuje Bajrektarević.

Političke odluke bez vizije

Prijem baltičkih država u EU (2004), prijem Rumunije i Bugarske (2007), pa i Slovenije (2004), a potom i Hrvatske (2013), za Bajrektarevića su političke odluke.

Kaže da neotvaranje pregovora za Sjevernu Makedoniju te druge države sljednice Jugoslavije te Albaniju također nije stvar tehničke prirode nego isključivo politička odluka, koju on naziva odlukom bez vizije, koja "ne može proći ni moralni ni povijesni sud".

"Ona nema ni legalističko uporište. Ako je 2004. samo pola Kipra primljeno [u EU] te Estonija, koja je 38 posto svojih građana u to vrijeme iznimno ksenofobično lišila državljanstva (zbog obaveznog polaganja estonskog jezika kao novog uvjeta za državljanstvo) – da spomenemo samo njih nekoliko, onda je i to bila odluka koja je, kao i u slučaju Španskog građanskog rata, bila uvod u raskol i fragmentaciju. Grčka je po hitnom postupku uvučena u Uniju (tada Evropsku zajednicu), onda nasilno uvučena u eurozonu, pa držana tamo protivno svakom uzusu, dopušteno joj je ogromno zaduženje (kod mahom francuskih i njemačkih privatnih banaka), a onda je preko noći stvorena fama tzv. grčkog duga, ismijan referendum te zemlje i za 'nagradu' grčko pučanstvo drakonski kažnjeno, a ta je država pretvorena u 'afričku zemlju Safari'. U kolijevci evropske civilizacije raspušten je javni servis, a diljem zemlje pootvarane su javne kuhinje za školsku djecu."

Višegradska grupa kao 'plan B'

Bajrektarević kaže da se boji da model Evrope nema vizije, niti je atraktivan za budućnost u ovom današnjem izdanju.

Ni odlazeća ni dolazeća Evropska komisija, prema njegovom mišljenju, ne obećavaju ništa bolje.

"Mnoge zemlje ozbiljno razmatraju 'plan B'. Slovenija je (iz usta aktualnog i dva prethodna premijera) više puta ponavljala da je njihov 'plan B' Višegradska grupa. Mislim da je za Južne Slavene najbolja opcija za budućnost konfederalizacija: stvaranje ovdašnjeg Nordijskog vijeća. Samo tako Južni Slaveni mogu civilizacijski, povijesno i demografski preživjeti na vjetrometini geopolitičkih, geogospodarskih bura i golemih tektonskih poremećaja koje predstoje Evroaziji te Bliskom Istoku i Africi", zaključio je Bajrekterević.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.