Azil u EU lani zatražilo 626.000 ljudi

Broj zahtjeva azila u Evropskoj uniji 2014. godine porastao je za 191.000 ljudi, na više od 626.000, a najvećim dijelom dolaze iz Sirije, Afganistana i s Kosova.

U Hrvatskoj je podneseno upola manje zahtjeva nego godinu prije, objavio je u petak Eurostat.

Broj zahtjeva za azil registriranih u EU povećao se za 44 posto u odnosu na godinu prije i iznosi rekordnih 626.065 osoba.

Naročito se povećao broj tražitelja azila iz Sirije, za 72.000 i iznosi gotovo 123.000, prema 50.000 godinu ranije.

U Hrvatskoj je 2014. godine registrirano 450 zahtjeva za azil, dok ih je 2013. godine bilo 1.075.

Među njima je bilo 75 državljana Alžira, 65 Sirije i 25 Pakistana, navodi Eurostat.

Povećanje broja zahtjeva

Najveći broj zahtjeva za azil registriran je u Njemačkoj (202.700 ili 32 posto od ukupnog broja), a slijede Švedska (81.200), Italija (64.600), Francuska (62.800) i Mađarska (42.800).

Sve te zemlje bilježe povećanje broja zahtjeva za azil, a jedino se u Francuskoj smanjio za pet posto.

U Italiji i Mađarskoj je više nego dvostruko veći, a u Njemačkoj i Švedskoj upola veći nego godinu dana prije.

Najveći broj zahtjeva za azil i dalje dolazi iz Sirije – 122.790 (20 posto ukupnog broja), a 60 posto je zahtjeve za azil podnijelo u Njemačkoj (41.100) i Švedskoj (30.800).

Sirijci su glavni tražitelji azila i u Belgiji, Bugarskoj, Danskoj, Španiji, Kipru, Holandiji, Austriji, Rumuniji i Sloveniji.

Na drugom mjestu su Afganistanci sa 41.305 zahtjeva (sedam posto); u Njemačkoj ih je azil zatražilo 9.700, a u Mađarskoj 8.800.

Na trećem mjestu je Kosovo sa 37.875 zahtjeva za azilom (šest posto), a više od polovine podneseno je u Mađarskoj (21.455).

Izbjeglički  status

Gotovo pola odluka prve instance za dobijanje azila u EU-u 2014. godine bilo je pozitivno (45 posto).

Države članice, njih 27 za koje su dostupni podaci, donijele su 360.000 odluka prve instance, od kojih je u 163.000 slučajeva odobren izbjeglički status, zaštita ili odobrenje boravka iz humanitarnih razloga.

Najviše pozitivnih odluka odnosilo se na Sirijce – 66.300 (41 posto ukupnog broja), a slijede Eritrejci (14.170) i Afganistanci (11.175).

U Hrvatskoj je, prema podacima Eurostata, doneseno 235 odluka prve instance, od kojih je 25 bilo pozitivno.

Riječ je, među ostalim, o petero državljana Somalije, Nigerije i Bjelorusije.

Izvor: Agencije